Foto: Ratko Juričić Foto: Ratko Juričić

Vraničko jezero, biser koji polako gubi sjaj

By / Prirodne ljepote Gornjeg Vakufa / nedjelja, 03 Juni 2018 21:53

Kao što je poznato, za vrijeme diluvijalnih zaleđivanja Balkansko poluostrvo djelomično je bilo pokriveno velikim ledenjacima. Nakon što se ledenjaci povuku, stvaraju se ljevkasti oblici poput amfiteatra, ispunjenih morenskim materijalom i manjim jezerima.

Vraničko jezero kako mu i ime kaže nalazi se na Dobruškoj Vranici (Dobruška planina). Udaljeno je oko 8 km zračne linije, jugo-istočno od užeg gradskog jezgra. Leži u prostranoj, plitkoj karstnoj, krečnjačkoj uvali, na 1.745 m nv što ga čini drugim najvišim jezerom u Bosni i Hercegovini. Zanimljivo je napomenuti da i treće jezero sa ove liste pripada općini Gornji Vakuf-Uskoplje a smješteno je na planini Raduši. Poznato je kao Voljičko (Raduško, Donje ili Malo jezero) a nalazi se na 1730 m nv, malo iznad Ski-Centra Raduša. Inače prvo odnosno jezero koje je smješteno na najvišoj koti u BiH također se nalazi na Raduši ali pripada općini Prozor-Rama. Riječ je o Idovačkom jezero koje se nalazi se na 1860 m nv.

Vraničko jezero okružuju živopisne livade i pašnjaci iznad kojih se uzdižu padine i vrhovi Vranice. Jugo-zapadno od jezera je Kukuruzevlje (1804 m nv), zapadno je Lisinsko polje (1826 m nv), sjeverno je Medvednjača (1818 m nv), sjevero-istočno je Debelo brdo (1909 m nv) a istočno su Vitrevice (1823 m nv.).34347230 10213110970502101 6203526075146829824 nJezero je kružno-eliptičnog oblika. Obala je prilično muljevita. Nema površinskih pritoka, tako da većinu vode dobija od padavina, što znači da se napaja kišnicom te otapanjem snijega. Nivo vode izrazito varira zavisno o godišnjem dobu. Ti osnovna klimatska elementa koja uzorokuju opstanak ovog jezera su snijeg, mraz i led.34118447 10213110970782108 400028928917372928 nU narednoj tabeli prikazane su osnovne informacije o Vraničkom jezeru:

Površina 865 m2
Dužina  37 m
Širina     30 m
Dužina obalske linije       110 m
Dubina oko 2 m
Nadmorska visina            1745 m

Jezero na Dobruškoj planini je još davne 1928. godine istraživao botanist i limnolog Đorđe Protić i svoja zapažanja iznio u radu: „Jezera na Raduši i jezero na Dobruškoj planini u Bosni“ u okviru svojih Hidrobioloških i plankton studija. Protić u navedenom radu pišući o morfometriji jezera kaže da je: „oko 100 metara dugo i 80 široko“. U poređenju sa današnjim dimenzijama (dužina 37 m, širina 30 m), dolazi se do alarmantnog zaključka da je jezero za punih 90 godina izgubilo oko 60 % dužine i širine a time i površine. Procesi eutrofikacije i zatrpavanja ovdje su intezivni, tako da bi i eventualne mjere sanacije trebala biti brže.

Flora i fauna Vraničkog jezera

Cijela obala Vraničkog jezera i veći dio jezerskoga dna su obrasli gustim pojasom vodenih biljaka a najviše plivajućim mrijesnjakom (Potamogeton natans L.). Jezero je i stanište mnogim vrstama alga. Okruženje Vraničkog jezera čine livade i pašnjaci koji postpeno zarastaju u klekovinu bora i smreku. Uočavaju se i pojedinačni primjerci subalpske smrče.

Protić je još 1928. godine uočio i preporučio određene smjernice: “Budući da danas nema ni u jezerima na Raduši ni u jezeru na Dobruškoj Planini nikakvih riba, a neće ih ni biti dok ih čovjek sam u njima ne nastani, valjalo bi pokušati ova jezera ekonomski iskoristiti, tj. nastaniti ih podesnim ribama.“ Vraničko jezero danas kao i u prošlosti ima veliki značaj za brojne pastire, koji ga koriste za napajanje stoke.

 34187361 10213110970702106 7654167119210217472 n34382070 10213110970382098 9040872811953913856 nMjere zaštite i smjernice razvoja

Ovakva jezerca, redovno mala po svojoj površini, predstavljaju ne samo privlačnu prirodnu ljepotu nego i jedan poseban biotop ispunjen rijetkim predstavnicima vodene faune i flore.

Vraničko jezero u potpunosti je prekriveno barskom vegetacijom i intenzivno se zatrpava plavinom koja nadire ka njegovoj sredini. Pogađa ga ista sudbina kao i većinu ovakvih tipova jezera, a to je da postepeno nestaju. Na brzinu nestajanja jezera utiče položaj ali i okruženje jezera. Proces eutrofikacije je prirodan proces koji se upotpunosti ne može zaustaviti, ali se može usporiti. Svi eventualni zahvati moraju biti u cilju produžavanja vijeka trajanja jezera.

Drugo i treće najvisočije jezero u BiH hitno treba staviti pod neki vid zaštite u prvom redu Općine a onda i Kantona.

Bez zaštite Vraničko, Voljičko i njima slična jezera će potpuno nestati. 

Muamer Čehić

Oznake

Autor

Uredništvo

Uredništvo

gornjivakuf-x.com

Please publish modules in offcanvas position.