Bingo

FOTO: Posljednji stočarski stanovi na izvoru Vrbasa (Luka) - tradicija koja iščezava

Foto: Muamer Čehić Foto: Muamer Čehić

Vranica od davnina poznata je kao stočarska planina. Bogatstvo prostranih pašnjaka i životopisnih livada a prije potoka, vrela i jezeraca bili su glavni oslonci brojnim stočarima koji su uveliko dolazili na Vranicu, posebno u prošlosti. Stočari su boravili u tzv. ljetnim (stočarskim) stanovima od maja do septembra (oktobra). Na jugozapadnim obroncima Vranice najpoznatiji stočarski stanovi su pored Luke bili Radovina, Sikira, Uložnica i Gunjača. U prošlosti (prije II svjetskog rada) godišnji izgon stoke na Vranici kretao se od: 20-25 hiljada ovaca, 10-12 hiljada krava, 5-6 hiljada koza...

Predmet našeg interesovanja je ljetni stan Luka, vrlo zgodno smješten na obroncima Zec planine, ispod izvorišta rijeke Vrbas (1.715 m nv). U središtu ovog ljetnog stana nalazi se prirodno jezerce pogodno za napajanje stoke. Prostor pašnjaka Luka obuhvata površinu oko 3.000 ha. Pitomi pašnjaci i livade bogati su brojnim ljekovitim i aromatskim biljem. Od grmolikog bilja najzastupljenija je borovnica i brusnica. Nažalost prije 5,6 godina na veliki požar je iste poprilično uništio. Iznad Luke izdižu se vrhovi Dugalića tor 1.765 m nv (zapadno), Šćit 1.949 m nv (sjeverno ) i Kljun 1.766 m nv (istočno). Ovdje se razvijaju subalpske šume bukve i smrče (čiste i mješovite).

Ljetni stan Luka broji 10ak koliba čiji su vlasnici uglavnom iz sela Pidre i Filani. Trenutno tu borave samo dvije porodice Lipotci i Šijaci. Broj ovaca u njihovim stadima zajedno ne prelazi više od 500. Ovdje se mogu povremeno zateći i drugi vlasnici koliba, koji se bave prikupljanjem borovnice i brusnice. Kolibe su najčešće podijeljenje u dva dijela, dio gdje se nalazi ognjište (spavaonica) i drugi dio predviđen za spremu mliječnih proizvoda najčešće sireva. Kolibe su tijesne, dugačke su najviše 6-7 m, a široke 3-4 m. Obično se u blizini podižu i torovi gdje borave ovce.

Pet, šest mjeseci ovi ljudi ovdje borave bez struje. Vodu za piće uzimaju iz obližnjih vrela. Tek po prijekoj potrebi spuštaju se u selo ili grad. Ovdje pripremaju zimnicu (sjetva i sadnja povrća), prikupljanje plodova, prikupljaju sijeno za stoku ili sakupljaju drva za zimu.

Sa sve prisutnijom urbanizacijom, ubrzanim životom i promjenom stila življenja, te uslijed izostanka podrške vlasti doći će do izumiranja ovih običaja. Ovi radišni ljudi žestoko se bore da bi opstali i prehranili svoje porodice. No nažalost, sudeći po njihovim riječima ovo su možda posljednji izlasci u ljetni stan na izvoru Vrbasa.

Mr. Muamer Čehić, dipl. ing. šum.

Literatura:
[1] Popović, J., Ljetni stanovi (staje) na planinama Vranici, Matorcu i Šćitu, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLII, Sarajevo 1930.
[2] Popović, J., Ljetni stanovi na planinama Vranici, Zec i Bitovnji, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, sv. XLIII, Sarajevo 1931
[3] Šmacelj I., Vranica (Planinsko-gospodarska crta), Naše planine, god. II, Zagreb 1950.
[4] Mirković, M. Stočarska kretanja na Dinarski planinama, Antropogeografska kretanja http://imoart.hr/portal/index.php/ta-imota/imota-gospodarstvo/stocarstvo/387-stoarska-kretanja-na-dinarskim-planinama


Komentari objavljeni na web stranici GornjiVakuf-x.com ne održavaju stajalište Uredništva web portala. Svaki uvredljivi komentar ce biti trajno izbrisan. Da bi ste mogli komentarisati morate biti prijavljeni sa facebook nalogom.
na vrh