Naila Čaušević

Naila Čaušević

URL web stranice: http://naila.muratspahic@gmail.com E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Samir Prijić je 04. aprila 2006. godine, zajedno sa suprugom Almom zasadio voćnjak od 460 stabala jabuke u gornjevakufskom naselju Voljice. Uzgaja četiri sorte: Idared, Zlatni delišes, Granny Smith i Jonagold na zemljištu od 1,6 dunuma i veoma je zadovoljan prinosima. Godišnje ubere 30 - 35 kilograma po stablu.

"Prije 14 godina sam zasadio ovaj voćnjak i uzgajam četiri sorte jabuke. S obzirom  da plantažna proizvodnja zahtijeva adekvatno navodnjavanje, iskopao sam i bunar, te postavio sistem za navodnjavanje "kap po kap" u voćnjaku. Urađena je drenaža zbog velike količine vlage. Imao sam velike investicije u tom periodu, ali ne žalim jer se vremenom sve uloženo vrati", objašnjava Prijić.

Od zaštitinih sredstava, najbolja je kopriva

Njegov voćnjak je u ovom periodu prekriven bjelinom i beharom u punom cvatu pa ga je prava milina vidjeti. Najviše strahuje od jakih mrazeva jer kako kaže, od institucija nema nikakve naknade za štetu od mraza za voćare. Ne koristi nikakva zaštitna hemijska sredstva pa slobodno kaže da su njegove voćke organskog porijekla.

"Zadovoljan sam količinom uroda koje godišnje uberemo, iako od zaštitnih sredstava koristimo samo koprivu. Možda bi prinosi bili veći da ih tretiramo hemijom, ali mi smo više zadovoljni ovako, kada znamo da su naše jabuke potpuno prirodne i zdrave. Pored voćnjaka, imam i dva dunuma maline, sorte Polka. Oko njih, najviše radi moja supruga Alma, s obzirom da sam ja zaposlen", dodaje Samir.

Navodi da sam pronalazi tržište za svoje voće, ali da bez problema uspijeva prodati sve proizvedeno, s obzirom da se sve više ljudi okreće organskoj i zdravoj prehrani, te da se sve više traži prirodno i domaće voće i povrće.

Općina Gornji Vakuf- Uskoplje u saradnji sa humanitarnim organizacijama Muslim Aid Bosna i Hercegovina (MAID) i LDSC uspješno je realizovala projekat „Ekonomsko osnaživanje socijalno i materijalno ugroženih osoba i mladih osoba kroz proizvodnju povrća u plastenicima“. Ovaj projekat je realizovan na osnovu Sporazuma zaključenog između Općine Gornji Vakuf- Uskoplje kojim su osigurana donatorska sredstva (od strane humanitarnih organizacija 40 %, Općine 40% i vlastitog učešća korisnika 20 %). Međutim, s obzirom na novonastalu situaciju uzrokovanu pojavom korona virusa i povećanom potrebom za proizvodnjom vlastitih domaćih proizvoda, općinski načelnik Sead Čaušević je odlučio da poljoprivredne proizvođače oslobodi plaćanja vlastitog udjela od 20%, te ih na taj način stimuliše i olakša im ovaj period u kome su mnoge osobe ostale bez posla.

„U saradnji sa Muslim Aid organizacijom dodijelili smo 20 plastenika na području naše općine. Na Javni poziv se javilo 29 osoba, a naša komisija je nakon bodovanja napravila rang listu, prema kojoj smo i dodijelili plastenike. Uskoro planiramo dodijeliti još 15 plastenika, 13 za fizička lica i dva za kolektive, uz pomoć organizacije ASB iz Njemačke, a njihovu isporuku očekujemo u julu ili augustu. Ovdje će biti ubrojane i ostale osobe sa rang liste, tako da će svi prijavljeni dobiti plastenik. Nadamo se da će im biti od velike koristi- kazao je Sead Čaušević, načelnik Općine Gornji Vakuf- Uskoplje.

Firma BIOS iz Visokog, koja se već više od dvije decenije bavi proizvodnjom plastenika, je već u četvrtak počela sa isporukom i montažom plastenika. Pored plastenika, isporučena je i rasada paradajza, paprike, krastavica i patlidžana.

„Plastenik će mi biti od velike pomoći. Moći ću saditi i proizvoditi povrće tokom cijele godine. Suprug i ja se bavimo prodajom voća i povrća na zelenoj pijaci, pa smo veoma sretni što ćemo pored domaćeg kupusa moći prodavati i ostalo povrće, koje sami uzgojimo. Mislim da je organska proizvodnja šansa da se dobije bolji plasman za prodaju. Poljoprivreda organske proizvodnje ima mnoge prednosti, a najvažnije je da ljudi znaju šta i od koga kupuju“- kazala je Fahira Prijić, jedna od 20 osoba koje su dobile plastenik.

„Drago mi je što sam dobila ovaj plastenik, jer sam se i prije bavila uzgojem voća i povrća, ali zbog našeg podneblja nerijetko povrće, kao što je paradajz, paprika i krastavica strada od mraza. Kroz ovaj projekat smo dobili sve što nam treba za plasteničku proizvodnju, sve što treba da uložimo je svoj trud i rad. Zahvaljujem se ovim organizacijama i Općini Gornji Vakuf- Uskoplje što su nam dali šansu za pokretanjem ovog za nas dragocjenog posla“- kaže Azra Tihak, korisnica ovog projekta.

Ž6 = S obzirom da je gornjevakufska regija bogata plodnim tlom i da se većina stanovništva bavi poljoprivredom, ovaj projekat će biti od velike koristi za lokalno stanovništvo. Unazad par godina, stanovništvo ovoga kraja se bavilo uzgojem kupusa, kornišona, malina i sad je red došao na plasteničku proizvodnju. Ovim putem apelujemo na kupce, da što više kupuju i konzumiraju domaće proizvode i na taj način pomognu domaće proizvođače voća i povrća.

Samel Smajić, 40-godišnji imam na službi u gornjevakufskom naselju Pridvorci svoju dobronamjernost i humanost ne prestaje pokazivati od početka pandemije koronavirusa. Otkako je donesena naredba Federalnog štaba Civilne zaštite o zabrani kretanja osobama mlađim od 18 i starijima od 65 godina, on stoji na usluzi mještanima naselja Pridvorci za sve što im je potrebno.

-              Pomažem svojim džematlijama za sve što im je potrebno, kada je u pitanju dostava lijekova, nazovem Gradsku apoteku, oni po policijskim službenicima pošalju do mene i onda ja podijelim mještanima. Ako im treba namirnica ili platiti račune, ja odem i donesem im. Ko ima plati, ko nema iznađemo neka sredstva od donacija iz inostranstva i mi to riješimo. Također smo napravili konekciju sa našim stanovništvom koje se nalaze u dijaspori prvenstveno u zemljama Skandinavije i u SAD-u. Oni su upoznati sa našom situacijom i spremni su da nam pomognu u svim vrstama pomoći koja nam bude potrebna. U džematu smo podijelili zaštitnu opremu, radimo na tome da svako ima ono sto mu je potrebno, posebno stariji i iznemogli- kaže efendija Smajić.

Navodi da ima punu podršku od Medžlisa islamske zajednice Gornji Vakuf i glavnog imama Hidajeta ef. Polovine, Domazdravlja Gornji Vakuf, Gradske apoteke i Policijske stanice Gornji Vakuf, te svojih džematija koji mu svesrdno pomažu.

-              Glavni imam mi daje veliku moralnu i normativnu podršku, to mi je naročito važno kada sam u dilemi oko nekih vjerskih i pravnih propisa, kako postupiti...Podstiče me i ostale imame da stojimo na raspolaganju svojim džematlijama i olakšamo im koliko god smo to u mogućnosti- dodaje on.

Iako je porodičan čovjek i ima troje djece, većinu vremena ne provodi u izolaciji sa porodicom, nego obilazi mještane, provjeri u kakvom su stanju i oraspoloži ih.

-              Nazovu me pa mi kažu „nisam efendija, nimalo dobro“, a ja odmah idem da vidim šta je, ljudi su zatvoreni, padaju u depresiju, koliko im je potrebna materijalna pomoć, toliko im treba topla riječ i razgovor. Budite na usluzi starijima, obilazite ih, nek znaju da nisu sami- poručuje Samel efendija Smajić.

Voli reći da ima više obaveza, nego što je to u normalnim okolnostima, jer pored svih humanitarnih aktivnosti održava i online mektebsku nastavu.

Jedan od brojnih klastera korona virusa na području Bosne i Hercegovine, je i onaj na području Gornjeg Vakufa- Uskoplja. Podsjećamo, prvozaraženi u ovom klasteru je preminuo, te je testiran nakon smrti. Nakon toga, virus se proširio u dva naselja, u naselje Voljice i naselje Trnovača. Zavod za javno zdravstvo Srednjobosanskog kantona je već preduzeo mjere sprječavanja širenja virusa u ovim naseljima, te je danas izvršena dezinfekcija ova dva naselja. Urađena je dezinfekcija puta, javnog prostora, prostora oko kuća, te mjesne džamije.

-              Mi ćemo danas iskoristiti priliku da ekipe Zavoda za javno zdravstvo posjete ova naselja, te urade dezinfekciju ovih naselja. Uradit ćemo cjelokupni prostor Voljica i spustit ćemo se niže do naselja Trnovača gdje ćemo također uraditi dezinfekciju.- kazao je dr. Sead Karakaš, direktor Zavoda za javno zdravstvo SBK-a.

Do trenutka pisanja ovog teksta, broj zaraženih na području Srednjobosanskog kantona je iznosio 21, dok je jedna osoba preminula. Na području Gornjeg Vakufa- Uskoplja je zaraženo 9 osoba, s tim što je jedna osoba preminula, te je osam osoba aktivno pozitivnih.

-              Ako govorimo o prostoru cijelog kantona, onda možemo reći da smo poprilično  dobro uspjeli usporiti epidemiju korona virusa, koji se pojavio na području Bosne i Hercegovine. Većina općina na prostoru kantona je i dalje netaknuta, pozitivne bilježimo u Novom Travniku, Vitezu, Gornjem Vakufu- Uskoplju, i prvi slučaj je zabilježen u Bugojnu. Preduzimaju se veoma intenzivne mjere na otkrivanju svih kontakata zaraženih. Važno je da prepoznamo sve te ljude, i da dobijemo informacije ko je sve kontaktirao s tim ljudima.

Na području ovog kantona obezbijeđeno je 200 kreveta za liječenje oboljelih u bolničkim uslovima, a pored toga je obezbijeđeno još 1000 kreveta u izolatorijima širom kantona, koji su pripremljeni  za svaki slučaj.

-              Od svih zarađenih osoba na prostoru našeg kantona, imamo samo jednog na bolničkom liječenju , i to osoba iz Gornjeg Vakufa- Uskoplja. Po zadnjim informacijama, situacija je nepromjenjena, on je stabilan i  miran, bez potrebe za nekom intenzivnom njegom.- kazao je dr. Karakaš.

Fahira i Adil Prijić iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja nakon neuspjeha u malinarstvu, okrenuli su se drugoj poljoprivrednoj grani, povrtlarstvu. Na iznajmljenom zemljištu počeli su sa uzgojem kupusa, krompira, luka i špinata. Međutim, pitali su se gdje to sve prodati, a da ne ide u bescijenje. Odgovor je bila zelena pijaca.

Šetajući po gornjevakufskoj zelenoj pijaci, pažnju mi je privukao mladi bračni par Fahira i Adil Prijić, koji prodaju voće i povrće. Iako na -7 stepeni Celzijusa, veseli i razdragani dočekuju mušterije.

Od malinarstva do povrtlarstva

Nešto više od dvije godine se bave ovim poslom, a pored toga uzgajaju i kupus, krompir, luk i španat (špinat). U potrazi za poslom i dodatnom zaradom, najprije su se odlučili za malinarstvo. Zakupili su zemljište na deset godina i zasadili četiri dunuma malinom, a na ostatak zemljišta su zasadili kupus. Loša cijena maline ih je ubrzo natjerala da biraju drugi put. Uništili su zasade maline, a na tom zemljištu pored kupusa, počeli su uzgajati krompir, luk i špinat. Za domaće proizvode im je trebalo i tržište, pa su počeli prodavati na pijaci. Osim vlastitih proizvoda, asortiman su proširili i na sezonsko voće i povrće.

Kako sami da napravite jeftin plastenik?

"Početak je bio težak. Morali smo imati vlastita ulaganja da kupimo voće i povrće od proizvođača u Hercegovini, da bi ga mi mogli prodavati. Iako smo bili početnici, brzo smo se snašli i ne namjeravamo odustati od pijace. Prijavljeni smo kao samostalni trgovci, uplaćujemo sebi zdravstveno i penziono osiguranje, iako su naknade koje plaćamo velike, mi smo zadovoljni zaradom", kaže Fahira Prijić.

Cijene skuplje u odnosu na prošlu godinu

Na pitanje o cijenama, kažu da je ova godina bila skuplja u odnosu na prethodne, jer je sve manje domaćih proizvođača, pa se sve više voća i povrća uvozi. U ljetnim mjesecima je ponuda bolja i više se kupuje, robu kupuju u Čapljini, dok u zimskom periodu robu, koja je većinom uvozna, kupuju u Sarajevu.

"Radimo na pijaci u Gornjem Vakufu-Uskoplju i Bugojnu, a dan prije pijace pripremamo španat, koji uzgajamo na našoj njivi. Ovaj posao nije fizički težak, ali jeste iscrpljujući. Po cijele dane stojimo na zimi i kiši, a zna se desiti i da nam roba smrzne, pa budemo u minusu. Trudimo se da što više nudimo i preporučujemo domaće proizvode, ali kad nema njih, prinuđeni smo na preprodaju uvoznog", dodaje Fahira.

Agroklub.ba

U gornjevakufskom naselju Pajić Polje, proteklog vikenda se dogodila saobraćajna nesreća, koja je zamalo završila  tragično. Naime, lokalni imam Saudin Lužić, je vraćajući se sa radnog mjesta iz naselja Lužani izgubio kontrolu nad vozilom i upao u ledeni Vrbas. Na svu sreću, tu se našao Mario Oreč, koji je istog momenta skočio u ledenu vodu, te pružio pomoć unesrećenom imamu.

Bio u lošem stanju

- U  krivini sam izgubio kontrolu nad autom, nakon čega se automobil prevrnuo i sletio u rijeku Vrbas. Uspio sam se izvući iz vode, ali nisam mogao izaći iz auta. Krvario sam i bio sam jako loše. Gospodin Oreč je bez razmišljanja skočio u rijeku, i pokušao golim rukama razbiti šajbu, te tom prilikom povrijedio ruku. Zatim je uzeo kamen, razbio šajbu i pomogao mi izići iz auta, a potom i iz rijeke- kaže Lužić.

Nakon što je izvučen iz rijeke, Saudinu je pružena ljekarska pomoć, te je upućen na kućno liječenje. Kaže, da bi sve bilo puno tragičnije, da nije bilo hrabrog  Maria, koji je iz Zagreba došao na godišnji odmor u rodno mjesto, Pajić Polje.

- Ni slutio nisam da ću se taj dan boriti za život, a pogotovo da će mi život spasiti čovjek kojeg prvi put vidim. Hvala dragom Bogu na svemu i na svakom stanju,a pogotovo se zahvaljujem što se tu zatekao gospodin Mario, kojem se ovim putem neizmjerno zahvaljujem i želim mu sve najbolje u životu. Nadam se da ćemo se vidjeti ljepšom prilikom, kada ponovno dođe u rodni grad- dodaje Lužić.

Dnevni avaz

subota, 21 Decembar 2019 21:22

Predavanje u džematu Osridak

U gornjevakufskom džematu Osridak - Voljice u petak poslije jacije namaza je upriličeno predavanje i druženje sa gostima.

Prigodno predavanje održao je Husein ef. Tutić, koji je  profesor u Elči- Ibrahim pašinoj medresi. Uz predavanje ovu noć uljepšali su i  imami Medžlisa IZ Gornji Vakuf sa nekoliko ilahija.

80242360 494817591381184 6324362587723005952 n

8. Sajam obrta, poduzetništva i turizma Srednjobosanskog kantona otvoren je jučer, 18. decembra u Biznis centru "Bajrić" u Bugojnu. Kao i prethodnih godina, svoje proizvode su predstavili brojni izlagači iz Bosne i Hercegovine. Sajam je organiziralo Opće udruženje obrtnika i poslodavaca Donji Vakuf, a domaćin mu je Općina Bugojno. Osim domaćih proizvoda, sajam je obogatio program folklornih skupina, ali i dobra gozba koju su pripremile članice desetak udruženja sa područja cijele BiH.

Zahida Bektaš se bavi izradom unikatnih predmeta

Većina izlagača tradicionalno učestvuje na ovom sajmu, i smatraju da je sajam dobra prilika da se predstave proizvodi i steknu stalni kupci. Među njima je i Zahida Bektaš iz Donjeg Vakufa koja se bavi izradom unikatnih predmeta. Zahida slika na svili, oslikava svilene marame, akril na platnu koristi uz kombinaciju veza, slika i na staklu (obično su to bosanski motivi i levhe), ali i na aluminijskoj ili bakrenoj masi. Bavi se i skulpturnim slikanjem, izradom nakita od fimo mase, dekupažem, itd.

"Svi moji radovi su unikati i kupci to prepoznaju. Na početku sam više posjećivala sajmove, a sada manje, jer većinom dobivam narudžbe po preporuci mojih zadovoljnih kupaca. Na sajmu i ne prodam nešto puno radova, ali upoznam dosta osoba koji me preporuče ili kasnije kontaktiraju i naruče rad koji žele", kaže Zahida.

Orhideja- ljekovito bilje učestvuje i na sajmu u UAE

Esmir Alibabić iz Bihaća je došao da predstavi porodičnu firmu Ljekovito bilje "Orhideja", koja se od 1998. godine bavi uzgojem i preradom ljekovitog bilja. U svom asortimanu imaju 130 preparata na bazi ljekovitog bilja. U vlastitom uzgoju imaju neven, matičnjak, macinu travu, artičoku, mentu, kudravu mentu, bokvicu, ehinaceu, mentu peperitu i kadulju, a ostale biljke pronalaze na obroncima planina Grmeča i Plješevice.

"Sav uzgoj ljekovitog bilja se vrši na zemlji koja nikada nije bila tretirana hemijskim sredstvima, a u planu imamo i pokretanje pčelarstva, za potrebe svojih proizvoda. Naši proizvodi se mogu pronaći u apotekama u većim gradovima, i preko naše Facebook stranice. Trudimo se i da posjetimo što više sajmova i na taj način predstavimo svoje proizvode, već par godina smo izlagači i na sajmu u UAE, u Abu Dhabiju", kaže Alibabić.

Naturgeist tjestenine i ove godine nudi novi okus tjestenine

Jedan od stalnih učesnika na sajmu je i Esma Zjajo iz Jajca, koja se bavi proizvodnjom "Naturgeist" tjestenine. Njena tjestenina je bez vještačkih boja i aditiva, a obogaćena je prirodnim dodacima od koprive, gljiva i oraha. Najnoviji proizvod je tjestenina sa okusom sjemena tikve, a za potrebe sajma je pripremila i hljeb sa sjemenom tikve i koprive.

Ukoliko već niste, dođite u Bugojno i uvjerite se u bogatu ponudu koje je pripremilo oko 60 izlagača iz cijele Bosne i Hercegovine jer sajam traje do 20. decembra.

Agroklub.ba

Emir Hadžijusufović prije nešto više od godinu dana je počeo sa proizvodnjom i prodajom sirupa od ruže. Reakcije su bile fantastične, pa je proširio plantažu na hiljadu sadnica ruže sorte Rosa Damascena, te počeo sa proizvodnjom ružine vodice i čaja od ruže.

Nakon što je Emir Hadžijusufović iz Gornjeg Vakufa-Uskoplja prošle godine u javnosti predstavio svoj sirup od ruže i počeo sa njegovom prodajom, reakcije su bile više nego odlične. Sirup koji je pripremio, rasprodao se u rekordnom roku.

Emir Hadžijusufović krenuo sa 100 komada ruža

Ubrzo je shvatio da sa ružama koje uzgaja na prirodan način, bez vještačkih dodataka i prskanja, može napraviti puno više od samog sirupa. Počeo je sa proizvodnjom ružine vodice i čaja od ruže. Podsjećamo, Emir je počeo sa 100 sadnica, koje je kasnije proširio na 700 komada, a sada ima hiljadu sadnica na svojoj plantaži. Radi se o ruži sorte Rosa Damascena ili ruža Damask, crvene boje, a bere se od maja pa do prvih mrazeva.

"Nakon što sam prošle godine na sajmu vidio reakcije na sok od ruže, odlučio sam da proširim plantažu za još tri stotine sadnica i povećam količinu proizvedenog soka. Došli smo na ideju da počnemo proizvoditi i druge proizvode od ruže, kupili potrebnu opremu i sada izlazimo na tržište sa ružinom vodicom i čajem od ruže", kaže Emir.

Dobrobiti ružine vodice za kožu

Ružina vodica je 100% prirodno sredstvo za njegu kože, kako za ljepotu, tako i za zdravstvene svrhe. Dobiva se parnom destilacijom svježih, organski uzgojenih ružinih latica i potpuno je čista. Budući da se radi o 100% prirodnom proizvodu za njegu kože, ružinu vodicu možete koristiti čak i ako imate vrlo osjetljivu kožu, sklonu iritacijama i osipima te alergijama na hemijske preparate iz kozmetike. Ovaj proizvod napravljen od organski uzgojenih ruža možete koristiti i kao tonik za lice. Nekoliko kapi ružine vodice ukapajte na pamučni jastučić za čišćenje kože lica ujutro i/ili uvečer, bez ispiranja.

Ova vodica pomaže koži u održavanju prirodnog pH balansa, ali i u tretiranju akni, dermatitisa i ekcema. Dubinski hidratizira kožu, revitalizira je i omekšava te umiruje i tonira. Zahvaljujući svom antibakterijskom djelovanju čisti kožu. Antioksidativna svojstva ružine vodice pomažu ćelijama kože u regeneraciji. Redovitom upotrebom umanjuje znakove starenja kože. Ružina vodica sadrži mnogo vitamina i minerala, uključujući A i C, koji ojačavaju imunološki sistem i održava kožu zdravom.

Višestruke blagodati čaja od ruže

Čaj od ruže pročišćava krv, jača srce i živce, umiruje i osigurava miran san. Može ublažiti depresiju, napetost i bol. Pomaže kod liječenja upale grla, čišćenja jetre, vrtoglavice i glavobolje. Ublažava menstrualne tegobe, poboljšava probavu, pomaže kod bolesti želuca i obnavlja crijevnu floru proslije antibiotske terapije. Čaj od ruže osim što jača imunološki sistem i popravlja raspoloženje, također potiče proizvodnju kolagena koji je od vitalne važnosti za zdravlje kože i kose. 

"Proizvodi od ruže osim u našoj kući i u apoteci "Allium" u Gornjem Vakufu-Uskoplju, se mogu kupiti i u Sarajevu, u nekoliko prodajnih objekata, a to su "Dedina magaza", "Delicije i sve zdravo" i "JJ Med", te poručiti na Facebook stranici Rose 4E&S1. Također, i ove godine ćemo uzeti učešće na Sajmu obrta i poduzetništva, koji se ove godine održava u Bugojnu od 18. do 20. decembra", zaključuje Emir.

Agroklub.ba

Salih Čaušević (71) se zajedno sa svojom porodicom bavi uzgojem krompira, kupusa i malina, a pravi i domaći sok od drijena. Ove godine je na 450 metara kvadratnih ubrao preko dvije tone krompira, a uskoro počinje i sjetva kupusa.

U gornjevakufskom naselju Voljice živi i radi Salih Čaušević, 71- godišnji penzioner. Iako u poznim godinama i srčani bolesnik, Salih ne miruje. Zajedno sa sinom i snahom uzgaja maline, kupus i krompir. Ove godine ga je krompir posebno iznenadio, jer je na 450 kvadratnih metara ubrao preko dvije tone krompira.

Ne pamti ovoliki rod krompira

"Ne pamtim da sam ikada imao ovoliki rod na ovako malom prostoru. Prošle godine sam krompir posadio na duplo većoj površini, ali nisam uspio naći ni 100 kilograma. Prošle godine je ovdje bila ledina, dakle, nakon dugo godina se prvi put sadi na njoj, dobro smo pođubrili i kupili novo sjeme, tri različite sorte. To se pokazalo kao dobitna kombinacija", kaže Salih.

S obzirom da ga je krompir prošle godine izdao, sada je odlučio da poveća zasad kupusa, te ga je rasadio na površini od oko dva duluma. Kupus je već prispio za sjetvu, pa se nada da će uskoro početi i prodaja na veće količine.

"Godinama sadim kupus, i ne pravim razliku između ovog što prodajem i onog koji koristim za lične potrebe, nema razdvajanja, svaki je isti. Zemlju prehranjujem stajskim đubrivom, a zaštitu koristim u predviđenom periodu, kad se kupus tek krene razvijati. Garantujem da je zdrav i siguran za upotrebu", dodaje Salih.

Posla u poljoprivredi uvijek ima

Salih dodaje da ko hoće raditi, uvijek može naći posla u poljoprivredi. Puno puta se desi da nešto izda i ne rodi dobro, ali kad ima više kultura, izbalansira se to. Prije desetak godina posadio je dva stabla drijena, koja su ove godine dali puni rod. Ne znajući šta će da tolikim drijenom, počeli su sa prodajom soka, koji inače  prave samo za svoje potrebe.

"Ljudi se vraćaju prirodi i prirodnim proizvodima. Kada je moj sin objavio da prodaje krompir i sok od drinjka (mi ga tako zovemo), počele su i narudžbe. Veseli nas što se počinje cijeniti domaća proizvodnja", završava Salih.

Agroklub.ba

Please publish modules in offcanvas position.