Klix

Klix

URL web stranice: http://Klix.ba E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Kada iz perspektive posmatrače gledate na situaciju u Kiseljaku, stiče se utisak da je u pitanju film ili da ste se vratili nekoliko stotina godina unazad. U ovoj maloj općini u srednjoj Bosni žene se fizički napadaju jer nose hidžab, muškarcu se zbog bajramske čestitke razbija glava, imamu se zapale garaža i automobil, a bošnjačka djeca se izbacuju iz autobusa jer se voze u terminu predviđenom za hrvatsku djecu.

Oni koji su ključ problema izražavaju zabrinutost, to je sve za šta imaju volje. Istovremeno, veliki broj incidenata i napada u Kiseljaku prolazi nekažnjeno, veliki broj nije ni prijavljen, upravo kako bi se izbjeglo izazivanje međunacionalnih tenzija, hrvatskoj i bošnjačkoj djeci za vrijeme škole je zabranjen svaki kontakt, neravnomjeran je odnos zaposlenih u javnim institucijama...

Posljednji u nizu incidenata desio se sinoć, na Novu hidžretsku godinu, u mjestu Duhri gdje je imamu Mustafi ef. Pašiću zapaljena garaža i automobil.

Jedini odgovor koji obični građanin dobije od nadležnih institucija jeste da nije Kiseljak jedini, da se cijela država bori s ovakvim problemima. Građani se ovakvo objašnjenje slušaju 15 godina. To i više nije dovoljno.

"Radimo sve na relaksaciji tih odnosa, mnoga dešavanja nismo ni prijavljivali, gledali smo da neke od njih završimo na lokalnom nivou. Mnogi slučajevi nisu dobili sudski epilog, napadači nisu kažnjeni nikako ili kazna nije bila adekvatna. Nakon napada na pokrivenu ženu vidjeli smo da policija dobro uradi svoj posao, ali poslije se ne desi ništa. Muteveliji Čaršijske džamije u Kiseljaku 2014. je usred dana razbijena glava samo zato što je postavljao baner Bajram Šerif Mubarek Olsun. Napadač je uhvaćen, ne znamo da je adekvatno kažnjen", kazao je za Klix.ba Kenan Bajrić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Kiseljak i predstavnik Vijeća roditelja Osnovne škole Kiseljak I.

Aparthejd u državi koja mašta o Evropi

Situacija je kulminirala zbog segregacije djece i dvije škole po jednim krovom. U evropskom Kiseljaku, kako se punih usta govorilo tokom predizborne kampanje, hrvatska i bošnjačka djeca ne idu u iste učionice, a kako bi se njihovi susreti u potpunosti spriječili do škole putuju u različitim terminima, časovi im ne počinju i isto vrijeme, kao ni odmor. Kada su, jedne prilike, bošnjačka djeca slučajno ušla u autobus u terminu koji je predviđen za hrvatsku djecu, rečeno im je da napuste vozilo. Sve to se dešava u državi koja mašta o Evropskoj uniji.

"Moje dijete je bilo u autobusu kada se vozač autobusa okrenuo i rekao:'Neka izađu bošnjačka djeca, ovim se autobusom sada voze hrvatska'. Nakon toga sam otišao kod načelnika i rekao da se slično dešavalo samo crncima u vrijeme aparthejda i da to mora hitno prestati. Dogovorili smo se da to nećemo iznositi u medije da ne bude da potpaljujemo vatru, ali nestat će mjesta pod tepihom i šta ćemo onda", pita se Bajrić.

Roditelji traže da se provede zakon iz 2003. godine kojim je naloženo spajanje škola Kiseljak i Kiseljak I. S obzirom da iz Ministarstva obrazovanje, znanosti, kulture i športa SBK nikada nisu dobili odgovor zbog čega se zakon ne provodi, tražit će od Općinskog vijeća da se održi referendum.

"Najvjerovatnije ćemo tražiti da se provede referendum da vidimo jesu li građani za to da djeca zajedno idu u školu. Neko ciljano i namjerno razdvaja djecu da bi dolazilo do ovakvih situacija. Iz ministarstva nikada nismo dobili ni rečenicu, barem da je proces u toku. Razgovarao sam s Hrvatima, oni se ne žele javno izjasniti. Naša djeca idu s Romima u školu, što bi nam to bio problem. Uz nacionalnu grupu predmeta, naravno, mi ne želimo nikoga ugroziti, ali ne možemo dozvoliti da se ugrožavaju prava naše djece", navodi naš sagovornik.

Ističe da načelnik općine Mladen Mišurić Ramljak razumije situaciju, ali da razumijevanje nije dovoljno. Roditelji će 29. septembra održati sastanak nakon kojeg, ukoliko njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, djecu neće slati u školu.

"Da bi djeca uopće išla u srednju školu roditelji su sada uslovljeni da pristanu na hrvatski plan i program po kojem djeca uče da im je domovina Hrvatska. To više ne možemo i nećemo trpjeti. Zakoni postoje, ali oni koji su ih dužni provoditi to ne rade", kaže naš sagovornik.

Dvostruki aršini pri zapošljavanju u javne ustanove

Osim međunacionalnih sukoba i razdvajanje djece, Kiseljak ima problem i s neravnomjernim odnosom zaposlenih u javnim ustanovama.

"Po posljednjem popisu, Bošnjaka u Kiseljaku ima oko 40 posto, omjer u svim javnim službama nije ravnopravan. Ako ima sedam vatrogasaca svih sedam su Hrvati, to nam dovoljno govori. Ne možemo više prihvatiti objašnjenje da je svugdje isto. Treba nas priznati ravnopravnim građanima, a ne građanima drugog ili trećeg reda", zaključuje Kenan Bajrić.

Dok se Bošnjaci u Kiseljaku bore za osnovna prava, kao što su pravo na obrazovanje i rad, iz stranka koje za sebe vole reći da su bošnjačke ili probosanske i u službi svih građana, izražava se zabrinutost. To će vjerovatno riješiti sve probleme koje Kiseljačani imaju.

Klix.ba

četvrtak, 14 Septembar 2017 11:24

Malinari prijete protestima

S obzirom na to da malinari u našoj državi imaju mnogo problema koje im uzrokuju otkupljivači i niske cijene malina, okupljeni u Asocijaciju "Zajedno za bh.malinu" najavili su proteste 18. septembra ispred zgrade Vijeća ministara BiH.

Njihovi zahtjevi su da cijena malina ne bude manja od 3 KM, proglašenje elementarnih nepogoda i očitovanje o neispunjavanju zahtjeva malinara Bosne i Hercegovine.

"Ukoliko naši zahtjevi ne budu ispunjeni u roku od deset dana od dana kada nadležna ministarstva zaprime naše zahtjeve, mi idemo u organizaciju mirnih protesta pred zgradom Vijeća ministara BiH i tražimo svoja prava. Ukoliko dođe do protesta mi tražimo smjenu najodgovornijih za ovu situaciju", saopćeno je iz Asocijacije "Zajedno za bh.malinu".

Vrijeme trajanja mirnih protesta nije određeno, a ističu da ne namjeravaju otići dook im se ne obrate federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a Stevo Mirjanić.

"Ukoliko se pomenuti ministri ne obrate malinarima i ne ispune zahtjeve koji su navedeni mi ne odlazimo dok se ne izvrši smjena istih", poručuju.

Klix

Prije pet mjeseci direktor Autocesta FBiH Adnan Terzić za Klix.ba je kazao da je dobio obećanje da će 120 miliona KM od klirinškog duga biti izdvojeno za brzu cestu Lašva - Travnik. Danas, kada je Rusija novac uplatila, Terzić nije tako siguran da će on biti usmjeren za taj infrastrukturni projekt.

S obzirom da BiH nikada nije dobila drugu tranšu kredita od MMF-a sve su prilike da će vlast u FBiH, uostalom kao i ona na drugim nivoima novopridošli novac iz Rusije iskoristiti za popunjavanje budžetskih rupa.

"Mislim da od MMF-a zavisi da li ćemo mi dobiti ranije obećani novac za brzu cestu Lašva - Travnik. Dobili smo obećanje, ali sada ne znam. Mi smo se spremili, ali mislim da sve zavisi od ministrice finansija FBiH Jelke Milićević", kazao je Terzić za Klix.ba.

Nedostatak novca od MMF-a vlasti u BiH već nekoliko mjeseci nastoje nadomjestiti zaduživanjem kod komercijalnih banaka i to prije svega prodajom trezorskih zapisa. Nema sumnje kako će novac od klirinškog duga itekako dobro doći kako državnom nivou, tako i entitetima kako bi održali finansijsku likvidnost.

Ipak, tu ne bi toliko ni bilo ništa sporno da ta ista vlast nekoliko mjeseci ranije nije na sva zvona razglašavala kako će se krenuti u ključne infrastrukturne projekte, među kojima je i brza cesta Lašva -Travnik, što je prilikom posjete Srednjobosanskom kantonu prije nekoliko mjeseci najavio i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.

Raspodjelom sredstava od klirinškog duga najveći procent pripada FBiH i to oko 131 milion KM Federaciji BiH, Republici Srpskoj nešto više od 65 miliona KM, državnim institucijama 22,7 miliona KM i Brčko disktriktu 6,8 miliona KM.

Za dionicu koja je duga 25 kilometra potrebno je oko 183 miliona KM. Naplatom klirinškog duga trebalo je biti osigurano 120 miliona, dok se preostali iznos sredstava trebao tražiti iz drugih izvora finansiranja.

Izgradnja brze ceste od Lašve prema Travniku, a zatim i dalje prema Jajcu jedan je od strateških infrastrukturnih projekata Vlade FBiH. Za izgradnju ceste od Travnika do Jajca potrebno je oko 550 miliona KM.

Dionica Lašva - Nević Polje duga je 25 kilometara i radi se o brzoj cesti s dva odvojena kolovoza, svaki s po dvije saobraćajne trake širine tri i po metra. Glavne strukture su gradnja tri tunela i 18 mostova i vijadukata. Na ovom dijelu su četiri petlje (Lašva, Kaonik, Vitez i Nević Polje).

Dvije osobe su povrijeđene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na planinskom prevoju Komar u općini Donji Vakuf jutros oko 6:30 sati. U saobraćajnoj nesreći su učestvovala dva automobila.

Kako nam je rekao Hasan Hodžić iz MUP-a SBK, dvije osobe su zadobile lakše povrede.

Sudarili su se Golf 2 kojim je upravljao 22-godišnji B. M. iz Donjeg Vakufa koji je zadobio lakše povrede i Škoda Felicia kojom je upravo 20-godišnji B. Ć. također iz Donjeg Vakufa. Povrede je zadobio suvozač iz ovog automobila A. G. 1997. godište.

B. M. je prebačen u Dom zdravlja Bugojno, dok je A. G. prebačen u Kantonalnu bolnicu Travnik.

Na automobilima je nastala totalna materijalna šteta.

Saobraćaj se do okončanja uviđaja odvijao jednom trakom naizmjenično.

Na poligonu Specijalne policijske jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona danas je dodijeljeno 55 službenih vozila ukupne vrijednosti veće od dva miliona KM.

Posljednja nabavka vozila za MUPSBK obavljena je 2011. godine, a današnja primopredaja izvršena je s ciljem poboljšanja efikasnosti policije.

Ministar unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona Feliks Vidović je naglasio kako je efikasnost policije na terenu bitna te da je današnje uručenje vozila od velikog značaja za MUP.

"Vozila će biti raspoređena u skladu s potrebama MUP-a SBK policijskim stanicama,  upravama, kao i sjedištu ministarstva. Vrijednost projekta je 2.170.000 KM, a vozila su nabavljena putem leasinga s rokom otplate od pet godina", izjavio je Vidović.

MUP SBK je u prethodne dvije godine poduzeo niz aktivnosti, a ovaj projekt se, prema Vidovićevim riječima, neće osjetiti kao teret Vladi SBK jer je u proteklom periodu povećana naplata kazni, a u planu je i uvođenje videonadzora.

Premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo je danas uručio ključeve pripadnicima policije MUP-a SBK te izjavio kako je Vlada dala svu podršku u realizaciji ovog projekta.

"Nakon brojnih analiza je utvrđeno da je vozni park slaba karika u funkcionisanju policijskih službenika. Urađen je plan, ispoštovane sve procedure i nabavljena su vozila koja će omogućiti policijskim službenicima da brže reaguju na terenu", poručio je Lendo.

MUP SBK aktivno radi i na digitalizaciji radioveze, a sve s ciljem efikasnijeg djelovanja na terenu. U narednom periodu će poduzeti i niz drugih aktivnosti i ulaganja u rad policijskih službenika koji pokrivaju veliko područje.

Putem računa za utrošenu električnu energiju od augusta 2017. godine u jednom dijelu Federacije BiH će se vršiti naplata RTV takse. Plaćanje televizijske takse je zakonska obaveza, a protiv onih koji odbiju plaćati može biti pokrenuta tužba. Ipak, Elektroprivreda im pritom neće isključiti struju.

Istražili smo kako isprepleteni zakoni pogoduju onima koji odbiju platiti RTV taksu zajedno sa iznosom za utrošenu električnu energiju.

Poslovni Ugovor o naplati RTV takse, potpisan između predstavnika JP Elektroprivreda BiH i javnih servisa BHRT i RTV Federacije BiH, predviđa da se naplata vrši putem računa za utrošenu električnu energiju. Ova odluka dodatno je zakomplikovala ionako već komplikovan sistem naplate televizijske takse.

Prema Zakonu o javnom RTV servisu BiH, građani su obavezni da plaćaju RTV taksu, a prema Zakonu o zaštiti potrošača BiH, račun za pružanje usluge mora se dostaviti posebno za svaku uslugu.

Direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović je izričit u pogledu naplate RTV takse, kazavši za Klix.ba da je u svakoj državi u svijetu obavezno plaćanje RTV takse pa tako i u Bosni i Hercegovini.

Advokati s kojima smo se konsultovali glede navedene teme također tvrde da građani moraju plaćati RTV taksu i da ukoliko je ne plate, javni servisi će moći da ih tuže. Međutim, to ni u kom slučaju ne znači da će im pri tom Elektroprivreda BiH moći isključiti električnu energiju u domaćinstvu.

Država može kršiti zakone

Član 36. Zakona o zaštiti potrošača BiH kaže da račun za pružanje usluge isporuke energije, telekomunikacione, komunalne i druge usluge (RTV i sl.) potrošaču mora biti dostavljen posebno za svaku uslugu.

Predsjednik Udruženja "Klub potrošača Srednje Bosne" Travnik Admir Arnautović kazao je za Klix.ba da je, prema njihovom mišljenju, naplata RTV takse putem računa za električnu energiju protuzakonita.

"Pokušava se naplatiti jedna vrsta usluge preko preduzeća koje pruža potpuno drugu vrstu usluga. Građani moraju imati pravo na izbor. Uz ostalo, ovdje je generalno riječ o taksi koja se odnosi na vlasništvo nad TV aparatom. Država mora sistematski naći rješenje kako će naplaćivati tu taksu, da li prilikom kupovine TV, prilikom uvoza ili nečeg drugog, ali ni u kom slučaju preko računa drugog javnog preduzeća. Definitivno: računi moraju biti odvojeni", izričit je Arnautivić.

Dodao je da bi građani, koji imaju TV, definitivno trebali plaćati taksu, ali da postoje političari jednog dijela Federacije BiH koji otvoreno pozivaju svoje građane da ne plaćaju RTV taksu.

"Građani trebaju plaćati RTV taksu, to je njihova obaveza. Ali osnovni problem je u načinu i sistemu naplate", rekao je Arnautović za Klix.ba.

Elektroprivreda BiH se još uvijek nije očitovala o tome da li će građani biti obavezni plaćati puni iznos računa, odnosno da li će biti obavezni da plaćaju RTV taksu zajedno s iznosom utrošene električne energije.

Nije sve ni do zakonodavaca

Igor Pejić iz Ministarstva saobraćaja i komunikacija kazao je za Klix.ba da, kad je riječ o Zakonu o javnom RTV sistemu, u Članu 8. je jasno naglašeno da Odbor sistema utvrđuje prijedlog RTV takse, prati naplatu takse i ostalo...

"Ova situacija u kojoj se usložnilo stanje glede RTV servisa ne zahtijeva trenutno izmjenu zakona. Moramo dati naglasak na zakonske ovlasti koje ima Odbor sistema. E sad, da li Odbor sistema funkcionira u punom kapacitetu ili ne, da li postoje prepreke - to je u nadležnosti odbora... Dakle, oni imaju nadležnost načina naplate takse i pri tome da prate da li je taj način naplate RTV takse u koliziji s drugim zakonima u Bosni i Hercegovini, kojih imamo na više nivoa. Ova situacija je trebalo da bude ranije riješena, a zašto nije, odgovor treba dati Odbor sistema", poručio je Pejić.

Istakao je da je u Zakonu o javnom RTV sistemu predviđeno da prijelazne odredbe RTV takse naplaćuju telekom operateri.

"Podsjećam, taj je zakon donesen 2005. godine. Mi prijelazne odredbe rješavamo 12 godina, a to je neprihvatljivo. Moramo biti iskreni sami prema sebi: je li vrijeme da se pređe iz prijelaznih odredbi 12 godina poslije", rekao je Pejić za Klix.ba.

Ustavni sud Federacije BiH vs. BiH

Putem računa za utrošenu električnu energiju će se od augusta 2017. godine vršiti naplata RTV takse u jednom dijelu Federacije BiH, a također se postavlja pitanje da li su građani, prema odluci Ustavnog suda Federacije BiH, dužni platiti RTV taksu.

Ustavni sud Federacije BiH je u junu 2016. godine utvrdio da Član 56. Zakona o Javnom servisu Radiotelevizije Federacije Bosne i Hercegovine, koji kaže da računi ili izvodi iz poslovnih knjiga javnih servisa u odnosu na potraživanja RTV takse predstavljaju vjerodostojnu ispravu u smislu Zakona o izvršnom postupku, nije u saglasnosti s Ustavom Federacije BiH.

Podsjećamo, predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Marinko Čavara podnio je 4. novembra 2014. godine Ustavnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti članova 56., 57. i 58. Zakona o Javnom servisu Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine, nakon čega je uslijedila odluka da Član 56. nije u skladu s Ustavom. Osim toga, utvrđeno je da su članovi 57. i 58. u saglasnosti s Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

Zastara nakon jedne godine

Kako smo već ranije istakli, postoji mogućnost da javni servisi tuže građane koji odbiju plaćati RTV taksu, što je sasvim izvjesno. Ta praksa nije ni do sada bila nepoznata, s tim da je bio čest slučaj da su građanima dolazila rješenja o izvršenju za neplaćene račune RTV takse iz ranijeg perioda.

Zastara za plaćanje režijskih troškova poput računa za struju, vodu, plin, telefonskih računa ili televizijske takse nastupa nakon proteka jedne godine. Ta odredba je propisana članom 361. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima FBiH.

Međutim, i u ovom slučaju problem predstavlja to što se prepliću državni i entitetski zakoni i odluke koji oblast naplate RTV takse dovode u situaciju u kojoj se trenutno nalazi.

Naplata RTV takse putem telekom operatera

Ugovor o naplati RTV takse koji je BH Telecom d.d. Sarajevo 19. februara 2004. godine zaključio sa Javnim servisom BiH i Radio-televizijom FBIH obavezivao je korisnike usluga BH Telecoma da plaćaju i RTV taksu.

Još tada se postavljalo pitanje o neusklađenosti Zakona o potrošačima sa Zakonom o JRTVS, s obzirom na to da se nisu mogle naplaćivati usluge koje se ne pružaju, što je i BH Telecom dovodilo, prema navodima tadašnjeg rukovodstva, u nezgodnu situaciju.

"Nametanjem ove obaveze, BH Telecom je imao direktne i indirektne negativne posljedice na svoje poslovanje, ali i pored toga rukovodstvo i radnici BH Telecoma su je savjesno izvršavali i povećavali naplatu prihoda od RTV takse iz godine u godinu. Naplata RTV takse putem računa za telekomunikacione usluge fiksne mreže negativno se odrazila na broj korisnika BH Telecoma", isticali su tada iz ovog telekom operatera.

Klix.ba

Nakon protesta malinara u Vitezu i Kiseljaku ništa se nije promijenilo. Zamjenik direktora otkupljivača iz Kiseljaka obećao je malinarima da će odluka o cijeni od 2 KM po kilogramu biti poništena, ali to se nije dogodilo. Malinari sada žele postati konkurencija njima i praviti vlastite hladnjače.

Predstavnici Asocijacije "Zajedno za bh. malinu" održali su nekoliko sastanaka s nadležnima u SBK i FBiH te im je obećana pomoć. Na ovom području se nalazi najveća površina zemlje prekrivena malinama, a pretpostavlja se da samo na području općine Travnik ima blizu 1.000 dunuma.

Nakon sastanka u Federalnom ministarstvu poljoprivrede s ministrom Šemsudinom Dedićem, doneseni su zaključci i ukoliko oni budu provedeni, bh. malinari s ovog područja će zajedno s kantonalnim vlastima i sredstvima Svjetske banke, odnosno projekta IFAD, praviti vlastite hladnjače i sami prerađivati maline.

Malinari su podsjetili da su općine aplicirale sa samo sedam projekata u okviru IFAD-a koji osigurava grantovska bespovratna sredstva u iznosu od 70 posto.

"Tražimo da kantoni, općine i gradovi podrže instaliranje hladnjača u svojim sredinama. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u narednoj budžetskoj godini treba kroz program direktne podrške proizvodnje za narednu godinu planirati poticanje proizvodnje, a ne proširenje površine pod malinama", navodi se u zaključcima asocijacije.

Traže od svih kantona, općina i gradova da u skladu sa svojim mogućnostima, a na osnovu zaključka Parlamenta FBiH, osiguraju dio poticajnih sredstava za podršku proizvođačima malina.

"Neophodno je izvršiti harmonizaciju svih poticajnih davanja za jagodičasto voće (maline), kako na nivou FBiH, tako i na kantonalnim i općinskim, kako bi se svi proizvođači malina doveli u ravnopravan odnos. Otkupna cijena malina treba biti tržišna, pri tome imajući u vidu sve okolnosti koje karakterišu održivost proizvodnje i plasman malina. Federalno ministarstvo poljoprivrede će kao kontrolnu mjeru zatražiti od UIO sve izlazne fakture kako bi sagledali sve aspekte u vezi s kretanjem cijena malina na tržištu i spriječili monopolističko ponašanje kod formiranja cijena", navode malinari.

Kako je rekao predsjednik Asocijacije "Zajedno za bh. malinu" Edin Mameledžija, ako općini Travnik treba hladnjača od hiljadu tona, kako ne bi ovisli o posotjećim hladnjačarima, treba implementirati projekt za hladnjaču i sitne maline koje nisu prve klase, a koje bi preradili u napitke i džemove, dok bi maline prve klase izvozili.

"Imat ćemo sastanke u Zenici i Travniku s premijerom i načelnicima te Halilom Omanovićem iz Svjetske banke, da vidimo šta možemo uraditi. Vlasti su pokazale želju i volju da nam pomognu", rekao je Mameledžija.

Planiraju projekt hladnjača implementirati u svim općinama SBK, ali se proširiti i na druge dijelove BiH, ukoliko naiđu na podršku. Ako kojim slučajem ne uspiju do sljedeće godine napraviti hladnjače, razmišljaju da maline uopće ne beru.

"Otkupljivači ne bi smjeli prodavati maline po cijeni od dva i više eura. Mi se nadamo da će cijena malina skočiti na evropskom tržištu i da se proda po višoj cijeni pa da nam isplate razliku u 10. ili 12. mjesecu. Ljudi su izašli neformalno i protestovali, jer je Orange Plus donio odluku mimo Ugovora o cijeni i time prekršio zakon. Nije uredu da se malinari omalovažavaju i potcjenjuju, protiv njih će vjerovatno biti podnesena krivična prijava", rekao nam je.

Sadašnja situacija u vezi s cijenama najviše će se odraziti tek u zimskim mjesecima kod malinara koji žive od prodaje. Mameledžija kaže kako su ljudi od sadašnje zarade trebali živjeti i u zimskim mjesecima, ali sada neće moći.

"Mi godinama nismo postojali za vlasti, a sada Federalno ministarstvo poljoprivrede iskazuje volju i želju da nam pomogne i formira se radna grupa za traženje dugoročnog rješenja. Nadamo se da će nam proširiti i sortnu listu. Boli nas činjenica da niko do sada nije prepoznao koliki doprinos dajemo državi izvozom malina", kazao je Mameledžija.

Klix.ba

Od početka prošle godine iz BiH je otišlo 1.410 medicinskih radnika radi posla u inozemstvu. U BiH se školuju, ali ih BiH ne zadržava jer vlasti ne mogu napraviti sistem koji će poboljšati standard u njihovom radu i dati veće plate.

Svake godine odlazi i veliki broj ljekara, a naša zemlja gubi mnoštvo stručnjaka. U Unsko-sanskom kantonu se generacije školuju samo za odlazak, jer mladi već u tinejdžerskim godinama smatraju da će im u drugim zemljama svijeta biti bolje.

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u prošloj godini su posredovali u zapošljavanju 1.079 medicinskih radnika sa srednjom stručnom spremom u inozemstvu. Dodajte još broj onih s višim obrazovanjem i koji se nisu zaposlili putem ove institucije. Predsjednik Komore medicinskih sestara-tehničara Kantona Sarajevo Sead Džomba kazao je kako naša zemlja poklanja obrazovane i stručne kadrove.

"Migracija medicinskih radnika traje odavno, ali sada je drugačije, jer ne školujemo mlade prema potrebama tržišta, već se pravi klasična hiperprodukcija. Poslodavci, ministri i vlade trebaju održavati godišnje tematske sastanke kako bi riješili koliko je potrebno ovog kadra na tržištu. S druge strane, naši normativi i standardi nisu dobri i nisu usklađeni s EU, pogotovo kada govorimo o broju pacijenata na medicinsku sestru i pojedina teška odjeljenja", rekao je Džomba za Klix.ba.

Osim onih koji odlaze odmah nakon obrazovanja, tu je i kadar koji ima kliničko iskustvo, s mnogo godina rada i truda, a upravo takve jedva čekaju zemlje EU.

"Nisu uložili ni centa, a dobili su formirane stručnjake koji odmah mogu početi raditi. Da biste obrazovali jednog stručnjaka u medicini potrebno je i do 100.000 eura, a mi ih poklonimo. Odlaze trbuhom za kruhom jer ovdje nisu riješeni uslovi, primanja su niska, a medicinski radnici su prezaduženi i samim tim su prinuđeni da odlaze van BiH. Plate su mizerne, pogotovo kada gledate razliku po kantonima", naglasio je Džomba.

Ista situacija je i s ljekarima. Manjak kadra u porodičnoj medicini prisutan je u svim kantonima, a najizraženiji je u Livanjskom, Srednjobosanskom i Unsko-sanskom. Bolnice u Republici Srpskoj u posljednjih godinu i po napustila su ukupno 193 zdravstvena radnika i to 21 ljekar i 172 medicinske sestre i tehničara.

Procjenjuje se da u BiH nedostaje više od 3.000 ljekara te da će se zbog konstantnog odliva kadra naša zemlja za nekoliko godina naći u nezavidnoj situaciji, a ovaj nedostatak se već osjeća i stvara probleme u zdravstvenim ustanovama. Ipak, do sada nije mnogo toga urađeno da bi se situacija promijenila i zaustavilo poklanjanje pameti i znanja naših ljudi drugim zemljama.

Klix.ba

Maksimalna cijena koju otkupljivači mogu ponuditi za kilogram malina iznosi 1,50 KM, budući da se maline na evropskom tržištu prodaju po cijeni od 1,60 eura, kažu za naš portal pojedini hladnjačari i otkupljivači.

Nermin Bašić iz preduzeća Bašo d.o.o. Velika Kladuša, koje se bavi proizvodnjom i otkupom poljoprivrednih proizvoda, ističe da na osnovu cijena koje trenutno vladaju na tržištu Evropske unije otkupljivači neće moći platiti više od 1,5 KM proizvođačima za kilogram malina.

"S troškovima hladnjače koje imam, ja ću se s cijenom otkupa od maksimalno 1,50 KM uklopiti u prodaju na 1,60 eura, koliko mi se trenutno nudi i koliko dobijam za maline Roland 95 na evropskom tržištu. Dakle, u Njemačkoj, Austriji, Holandiji i drugim zemljama EU cijene su od 1,50 do 1,70 eura. Moguće je da neki od otkupljivača iz BiH, na osnovu dugogodišnje saradnje s nekim firmama dobija i koji cent više, ali ja govorim u svoje ime. Tržište je totalno nejasno i vidjet ćemo kako će se u narednom periodu stvari razvijati", ističe Bašić.

On kaže da u Unsko-sanskom kantonu i dalje nije precizirana tačna cijena otkupa malina, iako su Vlada i premijer USK, na sastanku s proizvođačima prije nekoliko dana, obećali da će osigurati garantovanu otkupnu cijenu od 2,5 KM.

"Premijer je iznio gotov prijedlog da minimalna otkupna cijena mora biti 2,5 KM. Ostaje nejasno ko će isplatiti tu cijenu. Hladnjačari će od tog iznosa isplatiti 1,5 KM, no ko će isplatiti ostatak od 1KM. Vlada je rekla da će platiti samo 0,30 KM otkupljivačima iz poticaja kojih će se oni odreći, iako se i 0,10 KM negdje gubi. Dakle, otkupljivač bi od kantona trebao dobiti 0,30 feninga. To je otkupna cijena od 1,80 KM. Gdje je ostalih 0,70 feninga? Potpuno su nejasne matematičke formule kako se došlo do otkupne cijene od 2,5 KM", kaže Bašić.

Poljoprivrednici i otkupljivači tvrde da ne znaju kako se došlo do garantovane cijene od 2,5 KM, s obzirom na to da se, prema njihovim riječima, ni s proizvođačima ni s hladnjačarima nije vodio nikakav razgovor.

"Žalosno je da je cijena malina 1,5 KM i da navodno ne može biti viša. Svakog proizvođača oko 2 KM košta da proizvede malinu, tako da nas u tim relacijama nema nigdje. Čak i ispod 3 KM, mi smo i dalje u gubitku. Federalno ministarstvo i ministar Dedić su već uspjeli ugasiti proizvodnju kornišona, jagoda, a čini se da će ugasiti i malinarstvo. S druge strane, potiče se razvoj svinjogojstva. Malinarstvo će, prema mojoj procjeni, nestati i uskoro se u potpunosti ugasiti. Naše vlasti nemaju nikakve strategije, jer se o ovim problemima davno trebalo voditi računa", ističe Hakija Dervišević iz Udruženja jagodičastog i bobičastog voća "Cazinska malina".

On ističe da je jedinstven stav malinara da minimalna otkupna cijena mora biti 2,5 KM.

"Hladnjačari trenutno otkupljuju maline, ali na blokovima ne stavljaju cijene. Poslije će vjerovatno biti – koliko daju. Hiljade porodica trenutno živi od malina i ovise o malinama i otkupnoj cijeni. Ako cijene ostanu ovako sramotno niske, ići ćemo čak i na soluciju da vratimo svoje maline nazad. Bacit ćemo je radije, nego je dati za 1,5 KM", kaže Dervišević.

Klix.ba

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić izjavio je Feni da to Ministarstvo već duže vrijeme sarađuje s malinarima i da pokušavaju zajedno da nađu rješenja postojećih problema.

Ministar Dedić podsjeća da su prije dvije sedmice formirali i radnu grupu u kojoj su predstavnici otkupljivača, predstavnici Asocijacije "Zajedno za bh. malinu“ i Saveza udruženja proizvođača jagodičastog voća, te ministarstva, akademske zajednice i struke i ta grupa je do sada održala nekoliko sastanaka.

"Mislim da je veoma bitno da djelujemo udruženi", istaknuo je ministar Dedić.

Po njegovim riječima, i proizvođači i otkupljivači moraju da shvate da ovise jedni o drugima, tako da u njihovom odnosu mora biti što više saradnje i kompromisa.

"Moram priznati da sam neprijatno iznenađen saopštenjem Udruženja otkupljivača koje odlično zna da je naredne sedmice planiran završni sastanak radne grupe i da ćemo tada predstaviti mjere podrške malinarstvu koje smo zajednički dogovorili. Ovo nije trenutak da se izlazi u javnost s nekim ishitrenim analizama i projekcijama cijena. Želim da vjerujem da ovo nije pokušaj zloupotrebe dobre volje Vlade Federacije koja je izrazila spremnost da pomogne malinarima i da otkupljivači ne misle da se malinari umjesto da žive od svog rada trebaju naći 'na budžetu'", kaže ministar Dedić.

Intervencija Vlade je, kako navodi, tek krajnje rješenje.

"Malinarstvo je jako perspektivna grana poljoprivrede i ne smije postati „socijalni slučaj“. Potpuno razumijem ogorčenje malinara. Otkupna cijena od 1,5 marke je zaista neprihvatljiva i ona ne smije ostati na tom nivou. Nadam se da ćemo već naredne sedmice, kao što je to i ranije dogovoreno, postići riješenje zadovoljavajuće za sve" zaključio je ministar Dedić.

Fena/klix.ba

Please publish modules in offcanvas position.