Klix

Klix

URL web stranice: http://Klix.ba E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Malinari sa područja općine Zenica danas su mirnom vožnjom ulicama grada ukazali na probleme s kojima se susreću te izrazili nezadovoljstvo otkupnom cijenom malina od 1,50 KM po kilogramu.

Nekoliko desetina malinara danas je protestnom vožnjom iskazalo nezadovoljstvo zbog otopine cijene maline dodajući da su njihovi troškovi mnogo veći u odnosu na otkupnu cijenu koja im se nudi kao moguća garantna.

Predstavnik malinara Zeničko-dobojskog kantona Admir Durmo je izjavio da je otkupna cijena od 1 KM uvredljiva i smiješna, a da cijena od 1,50 KM nije dovoljna ni za pokrivanje troškova.

"Ovo je mjera upozorenja kojom pokazujemo naše nezadovoljstvo. Pokušat ćemo u Travniku pronaći rješenje, a ako ne nađemo rješenje krenut ćemo prema vladama, a vjerovatno će nakon toga biti bojkot hladnjača i obustava  izvoza", izjavio je Durmo.

On je dodao da otkupljivači zbog prošlogodišnje više cijene maline, ovogodišnjom nižom cijenom žele napraviti kompromis. Cijena maline na parceli uz sve troškove, prema riječima proizvođača malina Mahir Oparića, iznosi oko 2,05 KM te je mišljenja da je cijena od 1,50 KM uvredljiva.

"Prošle godine je cijena bila od 3 do 3,60 KM zavisno od sorte maline, i to je samo pokazatelj da malinari u BiH mogu biti složni i popraviti ovu cijenu. Ovo je mirna vožnja gdje ćemo vlastima i otkupljivačima dati do znanja da ne mogu raditi što žele", kazao je Oparić.

Jedan od prvih proizvođača malina na području Zenice je Nisvet Čamdžić iz Obrenovaca koji ima četiri dunuma malina.

Nezadovoljan cijenom, danas je istresao maline na cestu te pozvao članove Predsjedništva BiH da dođu pobrati maline za 2 KM.

"Neka dođu pobrati moje maline ja ću im dati 2 KM po kilogramu. Država nas je navela da zasadimo maline, a sada nam treba deset godina nakon malina da bismo koristili ponovo zemlju i to je naša prva šteta. Zbog svega ovog što nam rade, pozivam sve malinare da uništimo naše malinjake i onda korist nećemo imati ni mi, ni otkupljivači ni država", poručio je Čamdžić.

Malinari su dio malina danas uništili, a dio su podijelili građanima koji su im dali podršku tokom današnje protestne vožnje.

Danas je ispred zgrade Vlade FBiH bivši ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Jerko Ivanković-Lijanović održao press konferenciju o ovoj temi, pozivajući vlasti da hitro reaguje, da zaštiti uzgajivače maline te da isplati poticaje. U suprotnom i on je najavio proteste malinara.

Klix.ba

Brojni mladih ljudi iz manjih sredina upisuju fakultete u većim gradovima Bosne i Hercegovine u nadi za boljom budućnosti, ali ima i onih koji se vrate u svoje gradove i pokrenu uspješne firme.

Nermin Šutković jedan je od njih. Nakon što je završio Poljoprivredno-prehrambeni fakultet u Sarajevu, vratio se u Donji Vakuf gdje je danas direktor Zemljoradničke zadruge AT.

Da se uz malo entuzijazma i želje za napredovanjem može uspjeti i u malim sredinama pokazuje primjer ovog 30-godišnjaka koji doprinosi oživljavanju poljoprivrede u svom gradu.

Prvo radno iskustvo u Klasu, te povratak u Donji Vakuf

Svoje prvo radno iskustvo Nermin je imao u prehrambenoj industriji Klas, ali zbog nezavršenih fakultetskih obaveza ubrzo je napustio taj posao i vratio se u Donji Vakuf. Kroz razgovor sa kolegom saznao je da je jedan prijatelj u referatu za poljoprivredu Općine Donji Vakuf dao otkaz i otišao u Sarajevo, te se nedugo potom zaposlio na tom radnom mjestu.

"Obratio sam se Ahmetu Sijamiji, kojeg sam odranije znao jer sam primao općinsku stipendiju dok sam studirao u Sarajevu, nakon čega smo otišli do načelnika Huse Sušića i već sutradan počeo sam raditi na toj poziciji", govori na početku razgovora za Klix.ba Šutković.

Po dolasku na radno mjesto zatekao je stanje koje nije bilo zadovoljavajuće, zbog čega je poljoprivreda u Donjem Vakufu bila neorganizovana.

"Ljudi su bili prepušteni sami sebi, veći proizvođači su dobijali poticaje, dok drugi ljudi nisu ništa znali. Veliki broj ljudi nije bio je zaposlen, a tadašnja industrijska zona koja je prije rata zapošljavala oko 5.000 ljudi, bila je pred raspadom. Mnogi njeni uposlenici svoju egzistenciju su pronašli u poljoprivredi, samo je to trebalo bolje organizovati", objasnio je Šutković.

Prije njegove ideje postojala su brojna udruženja, ali zbog nestručnosti nisu uspjela napraviti značajnije rezultate. Šutoković je pokrenuo izradu baze podataka, nakon čega su analizirali stanje i 2009. godine osnovali Zemljoradničku zadrugu AT koja je tada imala tek desetak članova.

"Akcenat je bio na stočarskoj proizvodnji, odnosno proizvodnji mlijeka, jer su mljekare otkupljivale mlijeko od mještana. Za period od tri godine (2008. - 2011.) u Donji Vakuf je došlo oko 600.000 KM poticaja", izjavio je Šutković.

Od deset do 200 članova zadruge

Dvije godine poslije osnivanja zadruge AT, Šutković je postaje direktor te od načelnika zatražio da mu ustupi studente koji završe fakultete na pripravnički rad. Već u 2012. godini implementirano je nekoliko projekata, a krajem 2013. godine njihova vrijednost je iznosila oko 200.000 KM. Projekti su implementirani preko švicarskog Caritasa, UNDP-a i drugih organizacija koje su bile voljne pomoći razvoju poljoprivrede u Donjem Vakufu.

"Pored stočarske proizvodnje, projekti su bili orijentisani i na ekspanziju uzgoja jagodičastog voća zbog njegove cijene koja je 2011. godine bila visoka. Do 2012. godine imali smo 30 dunuma zasade, a u zadnje tri godine taj broj je prešao 1.000 dunuma", kazao je Šutković u razgovoru za Klix.ba te dodao da su posebnim sadnicama malina produžili period berbe.

Mladi se i nakon fakulteta bave poljoprivredom

Šutković je kazao da se mladi nakon fakulteta vraćaju u Donji Vakuf gdje uz dogovor sa načelnikom obave pripravnički staž, a nekoliko njih je zaposleno i u Zemljoradničkoj zadruzi AT.

"Kroz zadrugu je prošlo mnogo pripravnika koji su završili fakultete i većina tih ljudi ovdje radi. Jedan od njih je i Mirzet Čepalo koji je ostao raditi sa mnom i danas čini dio tog tima, dok su ostale kolege našle svoje mjesto u drugim firmama u okviru svojih profesija. Danas imamo oko 200 članova, od čega 150 aktivnih, a veliki broj njih su mladi ljudi koji su poslije srednje škole ili završenog fakulteta i posla u svojoj profesiji, okrenuli se biznisu proizvodnje malina i to uspješno rade. Mnogo njih se i pored posla u struci u slobodno vrijeme bavi poljoprivrednim aktivnostima", dodao je.

Za kraj razgovora Šutković je kazao kako se nada da će u narednom periodu biti osnovan Savez poljoprivrednika na nivou BiH da bi lakše stizali do realizacije svojih ciljeva i omogućili lakše poslovanje poljoprivrednicima s obzirom da ovaj posao donosi zadovoljavajuće doprinose.

Donji Vakuf je najvažnija bosanskohercegovačka raskrsnica kada je riječ o putnoj infrastrukturi s obzirom na to da kroz centar grada prolaze tri važne magistrale: Zenica - D. Vakuf, Banja Luka - Jablanica i Sarajevo - Split. Međutim, upravo to i jeste najveći problem mještana Donjeg Vakufa.

Osim privatnih vozila mještana Donjeg Vakufa, kroz sami centar grada prolaze i autobusi, kamioni i druga vozila koja se kreću pomenutim destinacijama. Rješenje problema mještana Donjeg Vakufa zasigurno bi bila izgradnja brze ceste Lašva - Donji Vakuf koja je neophodna, ali naredne godine krenut će i izgradnja zaobilaznice. U razgovoru za Klix.ba načelnik Donjeg Vakufa Huso Sušić je kazao da je brza cesta neophodna, ne samo za Donji Vakuf, već za cijelu Krajinu.

"Kada je riječ o brzoj cesti, ona je neupitna i nešto što stvarno treba ovoj regiji i Krajini. O njoj načelnik ne može odlučivati, ali može dati svoj doprinos da to krene što ranije, što je nama i cilj. Svako radi svoj posao i odgovara za njega, o tome će neko drugi brinuti", kazao je Sušić.

Priča o gradnji brze ceste Lašva - Donji Vakuf stara je već nekoliko godina, kada je bio raspisan i konkurs za koncesionare na ovoj dionici, ali projekat je prije nekoliko mjeseci ponovo aktiviran i nalazi se na listi prioriteta Autocesta FBIH. Ukupna dužina dionice iznosila bi 53 kilometra, a vrijednost investicije je oko 550 miliona KM.

Sušić je dodao da će se do tada općina Donji Vakuf aktivirati u gradnji zaobilaznice kojom bi se riješio problem gustoće saobraćaja kroz centar grada.

"Meni je najbitnija zaobilaznica kroz Donji Vakuf koja se sastoji od dva mosta i tri kilometra zaobilaznih puteva, kako bi se izbjegla gužva. Intervenisao sam kod naših organa vlasti, jer naši građani ne mogu živjeti u tim uslovima i urađena je potrebna dokumentacija. Imovinskopravni odnosi su riješeni i ja imam iskrena obećanja, nema razloga da se ta zaobilaznica ne počne raditi već naredne godine", zaključio je Sušić.

Vrijednost investicije gradnje zaobilaznice iznosi blizu deset miliona KM, a prema Sušićevim riječima, prednost u realizaciji će imati domaće firme.

Please publish modules in offcanvas position.