Dnevni avaz

Dnevni avaz

URL web stranice: http://www.avaz.ba E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

U gornjevakufskom naselju Borova Ravan klanjanja je dženaza tragično nastradalom radniku mostarskog poduzeća "Tojaga" Sulejmanu Topiću (23), koji je smrtno stradao na radnom zadatku rekonstrukcije ulice u centru Gornjeg Vakufa- Uskoplja.

Posljednji put se od Sulejmana oprostio veliki broj mještana Borove Ravni, susjednih naselja i stanovnika Gornjeg Vakufa. Mještani nam kazuju kako ovakva dženaza nije zabilježena u Borovoj Ravni.

Nevjerovatna tišina vladala je ispred mekteba u Borovoj Ravni, mjestu 18 kilometara udaljenom od centra Gornjeg Vakufa u kojem je registrovano oko dvadeset domaćinstava. Žal za čestitam momkom iz skromne porodice vidljiva na svakom koraku.

Tišinu su narušavali jecaji Sulejmanovog oca Šabana, kojem su utjehu pokušavali pružiti članovi porodice, prijatelji, komšije... Nutješan i shrvan od boli nije imao snage da izusti ni riječi.

Sulejmanova braća Semir i Selvedin su također shrvani od bola. I sami uposlenici preduzeća "Tojaga", kao da još uvijek ne vjeruju da njihovog brata više nema.

- Preduzeće je izgubilo dva najbolja radnika, sigurno. Moj brat i kolega bili su čestiti radnici. Ne zna se koji je bio bolji od kojeg. Eto, nažalost, više ih nema - kroz plač govori brat Selvedin.

Sve najbolje o Sulejmanu i njegovoj porodici govore i rođaci porodice Topić, Osman Jašarević i Jusuf Čajdin.

- Ne znam kojim bi riječima opisao o kakvom se momku radilo. Vrijedan, pošten i iskren čovjek. Ne, jednostavno ne mogu ni danas da povjerujem da ga nema više među nama - kaže Jusuf, a slično priča i Osman.

- Iz Austrije sam došao prije nekoliko dana i evo, nažalost, dočekala me ova tužna vijest. Tužan sam i još uvijek ne vjerujem.

Inače, Šaban i njegova supruga imali su ukupno šestoro djece, tri sina i tri kčerke. Do prije nekoliko godina niko u porodici nije bio zaposlen. Tri sina Sulejmen, Semir i Selvedin su već izvjesno vrijeme uposlenici preduzeća "Tojaga,". Žive skromnim životom u malom prostoru. Prije izvjesnog vremena u požaru im je izgorila jedna soba. Uz podršku općine taj prostor je saniran.

A. Mandžić/Avaz.ba

četvrtak, 12 April 2018 11:12

SBK se zadužuje za 18 miliona KM

Nakon što je Vlada SBK na posljednjoj sjednici donijela odluku o kreditnom zaduženju od 18 miliona KM za izgradnju i rekonstrukciju regionalnih puteva, na narednoj sjednici bi i zastupnici u Skupštini SBK trebali dati saglasnost na ovu odluku.

Finansijsko stanje

Planiranih 18 miliona KM od kreditnog zaduženja, od kojih se Kanton zadužuje za 12 miliona KM, a Kantonalna direkcija za ceste 6 miliona KM, bilo bi investirano u osam projekata. Članovi Vlade SBK ocijenili su ovo „decenijskim projektom“. Odluku je prezentirao Sulejman Bečirević, direktor Kantonalne direkcije za puteve SBK.

- S obzirom na to da je finansijsko stanje Kantona u prošloj i ovoj godini stabilnije, stekli su se uvjeti za kreditno zaduženje i Kantona i Direkcije u ukupnom iznosu od 18 miliona. Kroz kreditno zaduženje u kratkom roku bit će rekonstruirane ili izgrađene dionice koje bi inače mogle biti realizirane tek u roku od 10 godina. U ovom slučaju to će biti završeno za godinu i po, dvije – kazao je Bečirević.

Planirana sredstva

Kreditom će biti finansirana izgradnja i rekonstrukcija osam putnih pravaca, od čega će najviše, odnosno šest miliona maraka, biti izdvojeno za 12 kilometara dionice regionalnog puta R 349 Novi Travnik - Gornji Vakuf/Uskoplje. Za izgradnju sedam kilometara dionice regionalnog puta R 413 A Dolac - Han Bila - Ovnak planirano je pet miliona maraka, a za rekonstrukciju puta R443 Kiseljak – Kreševo – Tarčin planirano je 2,5 miliona KM.

Oštećene ceste 

- Regionalne ceste su na području SBK posljednji put proglašene 1991. godine i mi smo naslijedili 294 kilometara regionalnih cesta, od kojih je većina bila oštećena ili neizgrađena. U proteklih 20 godina mi smo rekonstruirali, sanirali ili izgradili 96 kilometara cesta, što je koštalo ukupno 52 miliona KM – kaže direktor Bečirević.

Dnevni avaz

ponedjeljak, 09 April 2018 07:34

Dan Roma: Zaposleno samo petero Roma

Još postoje određene predrasude kada je u pitanju romska populacija, kazala je Feni danas, na Svjetski dan Roma, predsjednica Udruženja Romkinja Centar za majke "Đerdan", koje od aprila prošle godine djeluje u tome gradu, i članica neformalne ženske Romske mreže "Uspjeh" Alisa Manjgafić.

Upravo to je, ističe, ponukalo da se kao mlada osoba i majka troje djece uključi u aktivnosti kojima se u posljednje vrijeme želi poboljšati život romskih porodica.

- Ljudi misle da su svi Romi nepismeni, da kradu i da ne vole raditi, što ovdje nije slučaj. Bugojanski Romi ne prose na ulicama, već oni koji dolaze iz drugih općina. Voljela bih kada bi nadležni učinili više po tom pitanju - naglasila je.

Prema njenim riječima, na teritoriji bugojanske općine živi 300-400 romskih porodica, koje pokušavaju uzdržavati porodice i školovati djecu baveći se raznim poslovima.

- Najveći problem Roma u Bugojnu je nezaposlenost. Samo petero ih ima stalni posao, a mnogi preživljavaju od sakupljanja i prodaje sekundarnih sirovima. Žive skromno, ali pošteno - istaknula je.

Dodaje da romska djeca u Bugojnu redovno pohađaju predškolsko i osnovno obrazovanje te da ih sve veći broj završava srednje škole i razmišlja da nastavi nakon toga školovanje.

- Mladi bračni parovi trude se da svoju djecu izvedu na pravi put. I sami to činimo. Moj suprug Asim i ja radimo na pijaci da bismo sinovima i kćerki od 12, 11 i 10 godina osigurali sve što im treba. Odlični su učenici, dječaci treniraju fudbal, a djevojčica ide u ritmičku sekciju - kazala je.

Veliki napredak je, ističe, učinjen u proteklom periodu na teritoriji Bugojna na planu stambenog zbrinjavanja romskih porodica kroz projekte lokalne zajednice, koje je finansirao švicarski ''Caritas''.

- U novosagrađenim zgradama udomljeno je osamnaest porodica, koje su živjele u lošim uvjetima i pod kirijom. I moja porodica je bila korisnik tog projekta, a dan kada smo dobili ključeve novog stana bio je najsretniji u našem životu - kazala je.

Ova mlada žena, koja o budućnosti bugojanskih Roma priča s puno optimizma, smatra da oni "ne trebaju slaviti samo danas, na svoj dan, već svaki dan, i da se trebaju stalno podsjećati da imaju ista prava kao i svi ostali".

- Romi nikada ne smiju zaboraviti da su jednaki kao i svi drugi. Jedino tako će biti prihvaćeni u društvu bez osuđivanja i diskriminacije. Lično bih voljela kada bi ljudi bili solidarniji i imali više razumijevanja za romsku populaciju - poručila je Alisa Manjgafić.

FENA/AVAZ

Bosna i Hercegovina je najpogođenija država minskim problemom u Evropi, stoga je Centar za uklanjanje mina u BiH (BH MAC), povodom 4. aprila, Međunarodnog dana borbe protiv mina, uputio apel stanovništvu da ne ulazi u obilježena i minski sumnjiva područja.

U saopćenju BH MAC-a se navodi da je od 1996. godine do danas kroz operacije netehničkog izviđanja vraćeno 3.140 km2. Trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 1.061,32 km2 ili 2,1 posto.

U BiH je još zaostalo oko 80.000 mina/ESZR.

Minski problem prisutan je u 129 općina/gradova, odnosno 1.398 ugroženih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR direktno utječe na sigurnost 545.603 stanovnika, odnosno 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH.

Deset najugroženijih općina u BiH predstavljaju: Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.

U poslijeratnom periodu u BiH je od mina/ESZR stradalo 1.756 osoba, od čega 613 smrtno. Od toga su 185 bile žene (11 posto), a 250 žrtava su bila djeca (14 posto).

Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno. U 2017. godini stradalo je sedam osoba, od čega tri osobe smrtno. U 2018. godini nije bilo minskih nesreća.

Strategijom protuminskog djelovanja 2009. - 2019. godine rješavanje minskog problema u BiH predviđeno je do 2019. godine. Realizacijom Strategije od 2009. do 2016. godine u domenu vraćanja sumnjive opasne površine krajnjim korisnicima je na nivou od 50 posto (vraćena 593 km2).

Strategiju neće biti moguće realizirati u roku, a, kako je navedeno, razlog leži u nedostatku finansijskih sredstava.

- U periodu 2009. - 2016. godina osigurano je 50 posto (334,4 miliona KM). Iz domaćih i donatorskih izvora osigurana su sredstva u planiranom obimu (51-49 posto), dok iz dodatnih izvora BiH sredstva nisu izdvajana. Usljed nedostatka finansijskih sredstava prosječna iskorištenost akreditiranih resursa za operacije humanitarnog deminiranja iznosila je 30 posto – ističu iz BH MAC-a.

U cilju ubrzanja procesa BH MAC je razvio tehničku regulativu za uključenje koncepta „Land release” – vraćanje površine, koji podrazumijeva uvođenje ciljane i sistematske istrage u operacijama tehničkog izviđanja.

Dosadašnji rezultati na realiziranim projektima u periodu 2014. - 2016. godine daju za pravo da će primjena ovog koncepta u velikoj mjeri ubrzati i pojeftiniti proces vraćanja sumnjive opasne površine.

U istom cilju pokrenute su aktivnosti na izradi novog standarda – (Standard za PMA u BiH) i Standardnih operativnih procedura. Do sada su usvojena tri poglavlja Standarda za PMA: tehničko izviđanje, netehničko izviđanje i Land Release.

Vijeće ministara BiH je utvrdilo Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini te je u toku pokretanje procedure u Parlamentarnoj skupštini BiH.

U 2017. godini započete su pripreme na realizaciji projekta "Opća procjena minsko sumnjivog područja u BiH 2018-2019", koji se finansira grant sredstvima Evropske Unije u iznosu od 900.000 eura, a implementirat će ga BH MAC, Oružane snage BiH i Norveška narodna pomoć (NPA) u periodu 2018. - 2019. godina.

U saradnji Ženevskog centra za humanitarno deminiranje (GICHD) i BH MAC-a izrađen je nacrt strategije protivminskog djelovanja BiH 2018. - 2025., izvršene su izmjene i dopune Strategije i njeno usvajanje se očekuje u drugom kvartalu 2018. godine.

- Bosna i Hercegovina traži produženje za period od 1. marta 2019. do 1. marta 2021. godine, što ujedno znači da BiH mora imati spreman novi zahtjev do 31. marta 2020. godine – navodi se u saopćenju BH MAC-a.

Fena/avaz.ba

Topliji dani pred nama, koji, prema najavama meteorologa, označavaju definitivni kraj zime, donijeli su i zbrajanje prvih rezultata zimske turističke sezone u SBK.

Uprkos prilično nepovoljnim vremenskim prilikama u većem razdoblju zime, kaže Miroslav Matošević, direktor TZ SBK, sezona je bila prilično dobra.

Privatni smještaj

- Sezonu moramo gledati parcijalno jer je u periodima bila dobra, a u ostatku nije bilo dovoljnih količina snijega, što je dovelo do otkazivanja velikog broja rezervacija, prvenstveno u privatnom smještaju. Najveći problem dogodio se u 10 ili 15 dana top sezone, u vremenu raspusta, tako da je dovelo do pada broja prodanih ski-karata - rekao je Matošević.

Ipak, hotelijeri su, naglašava, zadovoljni.

- Nisu imali preveliki broj otkazivanja rezervacija, s obzirom na to da smo, pogotovo Vlašić, postali destinacija koja nije prepoznata samo po snijegu i skijanju. Statistički imamo povećanje broja gostiju od 18 posto. Međutim, mislim da je ta statistika vrlo varljiva i da brojka nije realna - ističe Matošević.

Najviše Hrvata

Najviše dana sa snijegom imala su skijališta na Vranici, Busovačka planina, Pridolci i Brusnica, koja su, uz Vlašić, i najuspješnija, a najviše problema s vremenom imao je zapadni dio Kantona.

Najčešći gosti su, već tradicionalno, Hrvati, koji u ukupnoj strukturi inozemnih gostiju čine čak 31 posto, a slijede ih Turci i Slovenci.

- Kakva je godina bila kad je u pitanju vrijeme, mi smo više nego zadovoljni - rekao je Matošević.

Prezentacija u Berlinu

Zajedno s predstavnicima TZ KS, zaposlenici TZ SBK prezentiraju ljepote ovog kantona i na velikom turističkom sajmu u Berlinu, jednom od najvećih ove vrste u Evropi.

- Interes inozemnih turoperatera i agencija zaista je veliki, svi žele dobiti kontakte naših turističkih firmi kod kojih bismo mogli dobiti kompletne aranžmane. Radimo promociju s naglaskom na ljetnu sezonu i ovo je prvi put da je prezentacija na ovakvom nivou na moderno opremljenom štandu - rekao je Matošević.

Avaz

Zbog prošlogodišnje relativno niske otkupne cijene na području cijele države smanjen je broj hektara zemljišta pod malinama.

Ništa drugačije nije ni u Donjem Vakufu, gdje su ovakvo smanjenje pozdravili. Naime, kako kaže načelnik Huso Sušić, na području ove općine ionako nema dovoljan broj radnika za neke veće količine.

Niži nivo

- Trenutno imamo više od 150 dunuma pod malinama, s obzirom na to da je to prošle godine spušteno na jedan niži nivo, što je dobro jer ionako nemamo dovoljno radnika da iznesu cijeli taj posao - kazao je Sušić.

Naglasio je da je jedini način da malinarstvo zaista zaživi taj da postane porodični biznis.

- Naše građane savjetovali smo da to rade tako da zasade 2 dunuma i rade to u okviru porodice i od toga lijepo zarade za fini auto, godišnji odmor, školovanje djece, a da sve radove obavljaju sami - istakao je Sušić.

Problema oko otkupa ne bi trebalo biti, s obzirom na da će od ove godine Donji Vakuf dobiti i drugu hladnjaču za jagodičasto voće.

Nova hladnjača

- Dodijelili smo firmi „Bosna plod“ 3.000 kvadrata u Industrijskoj zoni „Janj“, gdje će praviti hladnjaču kapaciteta 2.000 tona. Postojeća hladnjača dobit će zdravu konkurenciju, od čega bi trebali profitirati proizvođači - rekao je Sušić.

Općina će, najavljuje, i dalje pomagati malinarima u sklopu svojih mogućnosti.

Nastavak pomoći

- Nakon što smo podijelili 100.000 KM dobivenih od jednog turskog biznismena u vidu donacija za sisteme navodnjavanja i materijala za nasade, mi ćemo nastaviti i dalje pomagati naše malinare. Od te donacije zasađeno je prvih 50 dunuma, a danas smo na 1.500. Imamo dobro tlo, kvalitetnu vodu i nema razloga da ne budemo izuzetno uspješni i poznati po našim malinama - rekao je Sušić.

Dnevni avaz

Dobri rezultati Privredne zone „Janj“ u Donjem Vakufu odrazili su se i na stanje nezaposlenosti u općini, pa je nakon zapošljavanja nekoliko stotina ljudi godišnje u tu zonu, prilično manji broj nezaposlenih.

Načelnik Huso Sušić tvrdi da do kraja ove godine nezaposlenih skoro da i neće biti, a, kako kaže, na birou će ostati samo oni koji ne žele raditi.

- Sad na birou imamo oko 2.500 nezaposlenih, a do kraja godine skoro da nećemo imati nijednog radnika bez posla. Namjerno kažem radnika, jer od ovih 2.500 možda samo 300 ljudi zaista traži posao i ne znam ni hoćemo li imati dovoljno radnika za trenutne kapacitete - rekao je Sušić.

Prema njegovim riječima, ostali raditi - ne žele.

- Svi koji imaju bilo kakva druga primanja ne žele raditi i to je jednostavno tako. Već smo imali slučajeva kad su radnici odbijali ponuđene poslove i to nam je pokazalo kakva je situacija. Svi koji zaista budu htjeli raditi, imat će posla - rekao je Sušić.

Razvojem privrede najveća potražnja nastala je za kadrom sa srednjom stručnom spremom, a, kako najavljuju iz Općine, ljude s fakultetom, najvjerovatnije, čeka prekvalifikacija.

Inače, u Općini kažu da se u Privrednoj zoni „Janj“ u posljednjih pet godina zapošljavalo po 200 ljudi godišnje, a u narednim godinama očekuju da se taj tempo i poveća, što bi trebalo donijeti povećanu potražnju za radnicima, koja se već sad osjeti.

- Kod nas se zaista traži puno radnika srednje stručne spreme (SSS), za ljude s fakultetom ne mogu garantirati, oni će se, najvjerovatnije, morati prekvalificirati. Osim, naravno, poljoprivrednih inžinjera, za kojima će potražnja biti velika jer industrija poljoprivrede kod nas najbrže jača - kazao je Sušić.

Dnevni avaz

Na sjednici Skupštine Srednjobosanskog kantona usvojen je Zakon o izmjenama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodica s djecom.

Kako je pojasnio resorni ministar Nikola Grubešić (HDZ BiH), ovaj zakon izmijenjen je u jednom dijelu s obzirom na to da je Parlament FBiH usvojio Zakon o udomiteljstvu.

Povećanje naknada

- Izmijenjen je naš kantonalni zakon samo u dvije tačke u kojima se definira smještaj u drugu porodicu te specijalni slučajevi udomiteljstva. Na godišnjem nivou troškovi po ovom osnovu bit će povećani od 50.000 do 60.000 KM - pojasnio je Grubešić.

Amandmani zastupnika Edina Mašića (DF) nisu prihvaćeni. Naime, odnosili su se na druge dijelove ovog zakona pa mu je Vlada SBK predložila da svoje amandmane vezane za povećanje naknada za dječiji dodatak i porodiljske naknade uputi u skupštinsku proceduru u formi inicijative.

Podzakonski akti

Na ovom zasjedanju SBK je dobio i novi Zakon o javno-privatnom partnerstvu jer dosadašnji nije rezultirao nijednim ugovorom.

- Kroz javne rasprave i u partnerstvu s Američkom razvojnom agencijom (USAID) i Zeničko-dobojskim kantonom došli smo do novog zakona. U proceduri su i podzakonski akti - pojasnio je ministar privrede  Sedžad Milanović (SDA).

Zastupnik Senad Selimović (SDP) izrazio je bojazan da bi novo zakonsko rješenje moglo obezvrijediti javne resurse. Zakon je usvojen uz podršku 23 zastupnika.

Ukinuti „bijeli hljeb“

Edina Hrustić (SBB BiH) uputila je inicijativu za izmjene Zakona o plaćama i naknadama u tijelima vlasti SBK i predložila brisanje člana 11.

- S obzirom na to da je izborna godina i zbog realnih mogućnosti da će nekima od izabranih dužnosnika i nosilaca izvršne vlasti prestati mandati, predlažem ukidanje „bijelog hljeba“, koji je u našem kantonu od 2014. godine iznosio oko 220.000 KM. To bi otvorilo prostor da se sredstva usmjere na liječenje djece, oboljelih od teških bolesti i svih ostalih - kazala je Hrustić.

Dnevni avaz

Mještani bugojanskog sela Čipuljić ovih dana čekaju na rasplet priče o imovini srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, porijeklom iz ovog mjesta.

Mediji su prenijeli da bi porodica Vučić mogla ostati bez nekretnina u Čipuljiću, s obzirom na to da nije obaviještena o projektu registracije nekretnina u FBiH i nije se registrirala.

Neka plate

Mještani, koji nisu htjeli pred objektive, kažu da se zakon mora poštovati i da, ako su to oni uradili i znali sve o projektu registracije, nema razloga da to nije znala i porodica srbijanskog predsjednika.

- Ja sam svoje nekretnine odavno prijavio. S obzirom na to da sam izbjeglica, morao sam riješiti 100 papira, ali na kraju sam uspio. Ako sam ja mogao, zašto to ne bi mogla porodica srbijanskog predsjednika? Ako to nisu prije riješili besplatno, sada neka plate - rekao je mještanin Safet.

Lokalni Srbi, uglavnom starije osobe, kažu da ni sami o projektu registracije nekretnina ne znaju ništa.

- Stvarno ne znam, nisam dobio nikakvu obavijest, pa vjerujem da je tako i s Vučićima - rekao je Slobodan iz Čipuljića.

U lokalnoj, izuzetno uređenoj pravoslavnoj Crkvi rođenja presvete Bogorodice zatekli smo sveštenika Slavišu Đurića, koji nam je kazao da Vučići često posjete rodni kraj, a da u kući pored njihovog urušenog porodičnog imanja živi stric srbijanskog predsjednika.

- Čovjek je teško bolestan i ne može govoriti, a predsjednik Vučić i njegova porodica često dođu u Čipuljić. Mislim da je on posljednji put bio nakon posjete Sajmu u Mostaru - rekao je Đurić.

Obnova imanja

Iako su mediji pisali da Vučić namjerava obnoviti porodično imanje, ono je još ruševina, a mještani kažu da bi bilo dobro zbog samog mjesta da to na kraju i napravi.

- Bilo bi ljepše proći kroz mjesto i gledati uređeno imanje umjesto ruševine - kazali su.

Morali bi izdvojiti znatnu sumu novca

Postupak besplatne registracije nekretnine u katastarskoj općini Čipuljić proveden je još 2011., a takav projekt u FBiH provodi se besplatno i do polovine ove godine.

Cilj mu je uskladiti katastarske i gruntovne podatke o zemljištu i vlasnicima, a Bugojno trenutno nije obuhvaćeno tim projektom, pa bi Vučići morali izdvojiti znatan iznos novca da registriraju posjede.

Avaz

Općina Donji Vakuf jedan je od najdrastičnijih primjera nezainteresiranosti građana BiH za povratak.

Naime, iako je u ovoj općini prije rata živjelo čak 45 posto Srba, danas je nacionalna struktura takva da je Bošnjaka čak 99 posto, a samo jedan posto svih drugih nacionalnosti.

Iz Općine su, kaže načelnik Huso Sušić, učinili sve da motiviraju ljude na povratak, a kroz razne programe obnovljen je i dio kuća, međutim, ništa nije urodilo plodom.

- Nažalost, kod nas nema povrata. Svi znamo da je prije rata u Donjem Vakufu živjelo čak 45 posto Srba kojima su poslije rata obnovljene kuće. Danas je tu ostala samo starija populacija, koja još odbija prodati zemlju i kuću jer zna koliko su robovali i ginuli za imanja, a kad umru, rodbina će sve prodati i nikad se više neće vratiti. I sad su mnoge kuće na prodaju ili su prazne - rekao je Sušić.

Najveći broj donjovakufskih Srba danas živi u Banjoj Luci, Bosanskoj Gradišci i Novom Sadu, a jednom godišnje, kaže načelnik, okupe se za slavu.

- Čak 9.000 Srba otišlo je, najviše u Novi Sad, potom Banju Luku i Bosansku Gradišku. Mi danas imamo dobre odnose s njima, posjetimo ih u Novom Sadu ili se u Donjem Vakufu okupimo za neku od njihovih slava - kazao je Sušić.

Danas u gradu i okolici živi tek nekoliko srpskih porodica.

Bilo bi bolje za sve da se vrate

Sušić dodaje da bi bilo dobro zbog svih stanovnika da je proces povratka bio uspješniji.

- Mi bismo voljeli da se oni vrate jer bi to bilo dobro za sve, da napravimo konkurenciju, podignemo standard, a i politička situacija bi, vjerujem, bila malo bolja - rekao je on.

Avaz

Please publish modules in offcanvas position.