21. mart „Međunarodni dan šuma“ - Šume i urbano zelenilo na području općine Gornji Vakuf-Uskoplje

Foto: Muamer Čehić Foto: Muamer Čehić

U novembru 1971. godine na Konferenciji FAO-a (Organizacija za hranu i poljoprivredu UN) dogovoreno je obilježavanje "Svjetskog dana šumarstva" 21. marta svake godine. O isticanju značaja šuma govori činjenica da je 2011. godina bila proglašena „Međunarodnom godinom šuma“. Konačno „Međunarodni dan šuma“ uspostavljen je rezolucijom Generalne skupštine UN-a 28. novembra 2012. godine. Na ovaj datum organizuju se razne manifestacije i podiže svijest društva o značaju šuma i urbanog zelenila, zaštiti i njihovom unapređenju za sadašnje i buduće generacije. Najčešće aktivnosti se odnose na sadnju drveća. Svake godine ovaj Dan se obilježava pod određenim motom kao što je npr. ovogodišnji: „Šume i održivi gradovi - Učinimo naše gradove zelenijim, zdravijim i sretnijim mjestima za život”.

Vođen navedenom temom, ovaj tekst za cilj ima prikaz pojedinih informacija o šumama i urbanom zelenilu, te prijedlog budućeg razvoja za posljednje odnosno skretanje pažnje na obilježavanje ovog datuma na području naše Općine.

Šume i urbano zelenilo na području naše Općine

Šume na području naše Općine kao i u cijeloj Državi zasigurno predstavljaju najvažniji prirodni obnovljivi resurs. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta iznosi 26.668,34 ha (2.432,51 ha minirano), što predstavlja  66 % površine Općine. Najzastupljeniji tip šume (fitocenoza) su šume bukve i jele (sa smrčom). Četinari čine 45,7 %, a lisičari 54,3 %.

O urbanom zelenilu odnosno o objektima pejzažne arhitekture (parkovi, drvoredi, zelene površine i pojedinačna stabla...) naše Općine ne postoje (ili nama nisu poznati) zvanično dostupni podaci.  Ugrubo: U gradskoj urbanoj zoni postoje tri parka (Gradski, park Osnovne škole Gornji Vakuf i park Osnovne škole Uskoplje), memorijalna park-šuma (Partizansko groblje), manji park kod Vatrogasnog doma i dvorište istog, drvored u Gradskoj ulici (BP INA - crkva), zelena površina i drvored (BP INA – BP Sičaja), drvored pored Barice (Vatrogasni dom – Zelena pijaca), zelena površina ispred Srednje škole i zelena površina ispred Doma kulture.

Opći značaj urbanog zelenila

Važnost objekata pejzažne arhitekture zavisi od potreba stanovništva i društvenih pravila određenog prostora u određenom vremenu. Ovi objekti jačaju identitet grada, mogu poboljšati privlačnost za život, rad, ulaganja i turizam, zato ti prostori pridonose pozitivnom kvalitetu života te konkurentnosti gradova.

Strateška sadnja i pozicioniranje stabala u urbanim područjima može ublažiti temperature zraka do 8° C. Stabla u urbanim prostorima su odlični filteri zraka. Drveće dokazano ublažuje buku saobraćaja i industrije pa ih se preporučuje saditi uz puteve i fabrike. Šume u gradskim sredinama i oko njih pomažu u filtriranju i regulaciji vode, doprinoseći visokokvalitetnom snadbijevanju za hiljade ljudi. Urbani zeleni prostori, uključujući šume, podstiču aktivan i zdrav način života, poboljšava mentalno zdravlje, sprječava bolesti i pružaju prostor ljudima za druženje.

Zaključci

Stanje objekata pejzažne arhitekture na području naše Općine u velikoj većini nije na zadovoljavajućem nivou i pored sve veće funkcionalne i ekološke opravdanosti za njihovo očuvanje, obogaćivanje, uređenje i podizanje.  

 

Uzimajući u obzir važnost ovih objekata i ozbiljnosti jedne Općine neophodno je izvršiti kategorizaciju istih i inventarizaciju dendrofonda.

Za ove objekte potrebno je pribaviti jasne smjernica razvoja, nadležnosti održavanja, zaštite i unapređivanja ovih objekata u cjelini (primjetno je nestručno orezivanje grana, neplanska sadnja, uništavanje i sl.).

Potrebno je konkretnije obraditi i ugraditi ovu problematiku u zvanične Strategije razvoja Općine. Istina, navedeno je ugrađeno u prošloj Strategiji (2010-2015), ali prilično šturo i bez jasnih ciljeva, mjera i planova izvršenja.

Obavezno angažovati stručnjake i/ili agencije/kuće koje bave navedenim poslovima.

Voditi računa o potrebama građana, a buduće objekte strateški podizati i pozicionirati, poput izgradnje šetnica i drvoreda uz Vrbas ili uz saobraćajnice (stara aleja lipa uz Zeleni put – sada Bistrička cesta).

Potreba obilježavanja ovog Dana, makar simboličnom sadnjom sadnica.

Muamer Čehić, Magistar šumarstva


Komentari objavljeni na web stranici GornjiVakuf-x.com ne održavaju stajalište Uredništva web portala. Svaki uvredljivi komentar ce biti trajno izbrisan. Da bi ste mogli komentarisati morate biti prijavljeni sa facebook nalogom.
na vrh