Drugi pišu

Drugi pišu

E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Školska godina 2020/2021. na području SBK-a počet će 7. septembra kazao je Bojan Domić, ministar obrazovanja, nauke, mladih, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona, gostujući u Otvorenom programu Radio Viteza.

- Intenzivno vršimo pripreme kako bi početak nastave bio što sigurniji i kako bismo ispunili sve ono što traže krizni štabovi. Neće to biti onako kako je školska godina počinjala ranije, ali neće ni biti onako kako smo završili ovu školsku godinu – izjavio je Domić.

Roditelji će biti odgovorni za brigu o zdravstvenom stanju djece. Ukoliko primijete bilo kakav simptom, temperaturu, kašalj i slično, ili u porodici i okolini rizičnih slučajeva, njihova je obaveza ne uputiti dijete u školu. Za tu djecu će biti organizirana online nastava, preko obrazovne platforme. Isto će se primjenjivati i u slučaju djece oboljele od hroničnih bolesti.

U samim učionicama, s obzirom da školska odjeljenja nisu velika, provodit će se mjera "jedan učenik u jednoj klupi".

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u kasnim popodnevnim satima na Makljenu, na dionici puta M16.2 Prozor – Gornji Vakuf-Uskoplje, jedna osoba je preminula, potvrdio je za naš portal glasnogovornik MUP-a HNK Ljudevit Marić.

Iz Operativnog centra Hercegovačko-neretvanskog kantona za Radiosarajevo.ba su kazali da je do nesreće došlo kada se prikolica sa kamiona otkačila i udarila putnički automobil.

Na mjestu nesreće policija obavlja uviđaj kako bi utvrdila na koji je način došlo do nesreće sa smrtnom posljedicom.

Saobraćaj je potpuno obustavljen na ovoj dionici.

Radiosarajevo.ba

nedjelja, 12 Juli 2020 11:42

Evropa dolazi u Gornji Vakuf!

Historijski uspjeh za mali grad na izvoru Vrbasa. MRK Sloga mogao bi klupske stranice historije uljepšati izlaskom na evropsku scenu.

Naime, nakon proglašenja i zaključenja Premijer lige gdje je MRK Sloga zauzeo četvrto mjesto i samim tim izborilo nastup u EHF Challenge Cupu, rukovodstvo kluba iz Gornjeg Vakufa -Uskoplja poslalo je prijavu za ovo takmičenje . S obzirom na tešku finansijsku situaciju u sportu, MRK Sloga se nada pomoći od Vlade SBK/KSB gdje bi izlaskom na evropsku scenu opravdali cijeli dosadašnji trud te predstavili ovaj kanton koji u poslijeratnom periodu nije imao ovakvu priliku za promociju i značaj sporta na najbolji mogući način.

U ponedjeljak rukovodstvo MRK Slga ugostit će i načelnik općine Gornji Vakuf Uskoplje, a očekivati je da uz podršku općine uključi se i ministarstvo kulture i sporta SBK/KSB.

Sportsport.ba

Vlada FBiH je u četvrtak, 9. jula, utvrdila javni interes za izgradnju dalekovoda OV 110 kV, na relaciji Prozor - Gornji Vakuf, te je, za potrebe Elektroprenosa BiH moguće pristupiti nepotpunoj eksproprijaciji nekretnina koje se nalaze u koridoru od 20 metara dalekovoda na području Srednjobosanskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Podaci o nekretninama i procijenjenoj vrijednosti nekretnina - poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta sadržani su u elaboratima urađenim 2018. godine, 2019. i 2020.

Investicioni projekat izgradnje ovog dalekovoda nalazi se u odobrenom dugoročnom planu razvoja prijenosne mreže, te je uvršten u aktuelne nacrte jednogodišnjeg i trogodišnjeg plana investicija Elektroprenosa BiH s predviđenim vlastitim sredstvima za izgradnju objekta i isplatu naknada s ciljem rješavanja.

Ekapija.com

Radovi na regionalnoj cesti Novi Travnik – Gornji Vakuf polako se bliže kraju.

Ostalo je još nekoliko kilometara za asfaltirati, čime će nakon decenija dva grada konačno biti povezana magistralnom cestom kakva je trebala biti i koja će značajno skratiti vrijeme putovanje prema Hercegovini.

Mještani koje smo zatekli u mjestu Rostovo kažu kako još uvijek ne mogu vjerovati da će napokon do susjednog grada normalnom saobraćajnicom, za razliku od starog makadamskog puta na kojem su uništavali auta.

Izgradnja regionalnog puta R439, Novi Travnik – Gornji Vakuf dionica P Luka – Bistrica, duljine 6,1 km, koštat će 2.599.109 KM, a dionica P Luka – Bistrica u duljini 5, 6 km koštat će 2.678.486 KM.

Centralna.ba

U Sarajevu je 27 novih slučajeva koronavirusa, Zenici devet, u Kreševu dva, te po jedan novi slučaj u Goraždu, Gornjem Vakufu, Kaknju, Cazinu i Tešnju

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu tokom noći testirano je još 366 uzoraka na prisustvo koronavirusa.

Kako nam je potvrđeno iz KCUS-a, na COVID-19 pozitivna su 43 uzorka.

U Sarajevu je 27 novih slučajeva koronavirusa, Zenici devet, u Kreševu dva, te po jedan novi slučaj u Goraždu, Gornjem Vakufu, Kaknju, Cazinu i Tešnju.

Kada je u pitanju izolatorij u Klinici za plućne bolesti na Podhrastovima, tamo su trenutno smještena 23 pacijenta, četiri su u opservaciji, što znači da bi eventualno mogli biti hospitaliziranu te je najavljeno da će dvoje biti dovezenih na Podhrastove. Trenutno je jedna osoba na respiratoru.

FOKUS.ba

Želeći da učestvuju u kampanji Udruženja Colibri #JaSamTvojGlas kako bi skrenuli pažnju na djecu i osobe sa poteškoćama u razvoju, ukazali na nepravdu i spriječili teška kršenja osnovnih prava i sloboda, bend Sudnji dan odlučio je da ovih dana snimi pjesmu po tekstu i kompoziciji Ensara Bukarića, člana AMUS-a.

Tekst je pisan iz perspektive djeteta sa poteškoćama u razvoju.

Iz Udruženja Colibri su poručili: Možda naša djeca ne mogu da govore, ali mi možemo! #Colibri

Ponosni smo na vaš rad, društvenu odgovornost i solidarnost.

amus.ba

Colibri

Općinski sud u Bugojnu u cijelosti je prihvatio optužnicu Kantonalnog tužilaštva Srednjebosanskog kantona, koje je optužilo Adisa Pokvića da je javno izazvao netrpeljivost između građana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti koji žive na području općine Gornji Vakuf.

Optužnicom mu se stavlja na teret da je 5. augusta prošle godine u ranim jutarnjim satima u mjestu Krupa bb, općina Gornji Vakuf, na vozilu vlasništvo A.P. ispisao crnom bojom simbol kukastog križa, na vozačevim vratima i na vjetrobranskom staklu, te na poklopcu motora ispisao natpis "BALIJE".

Zatim je na vozilu vlasništvo P. S., na vratima vozača i zadnjim lijevim vratima napisao velikim štampanim slovima crne boje natpis "USKOPLJE, BALIJE" i crnom bojom simbol križa, dok je na poklopcu motora istog vozila ispisao velikim štampanim slovima crne boje natpis "NOŽ, ŽICA SREBRENICA" i cnom bojom simbol kukastog križa.

Potom je na trotoaru ispred kuće vlasištvo M. P. ispisao simbol kukastog križa i ispod toga velikim štampanim slovima crne boje natpis "BALIJE", te je na zidu pomoćnog objekta - garaže vlasništo P. A., u sklopu koje se nalazi komora za farbanje, četkom za farbanje ispisao velikim štampanim slovima crne boje natpis "NEĆE BALIJA OSTAT USKOPLJE" i crnom bojom simbol križa.

Zatim je na svom BMW-u sive boje, četkom za farbanje duž cijele desne strane vozila ispisao velikim štampanim slovima crne boje natpis "USKOPLJE" i "BALIJE" kao i crnom bojom simbol križa dok je iznad zadnjeg desnog točka ispisao velikim štampanim slovima crne boje natpis "BALIJE".

Na "golfu 4", vlaništvo P. A., četkom za farbanje na zadnjem vjetrobanskom staklu i na staklu prednjih lijevih vrata napisao crnom bojom simbol kukastog križa, a na staklu zadnjih lijevih vrata velikim štampanim slovima crne boje natpis "USKOPLJE".

- Na taj način je javno izazvao međunacionalnu i vjersku netrpeljivost između građana bošnjačke i hrvatske nacionalnosti koji žive na području općine Gornji Vakuf, odnosno Federacije BiH - naveli su iz Tužilaštva USK.

Pokvić je optužen za krivično djelo izazivanje međunacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti iz člana 163. stav 1. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, za koje je propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Zanimljivo je da je neposredno nakon prijave događaja, Pokvić davao izjave medijima i glumio šokiranost, da bi nakon što je policija utvrdila da je ustvari on odgovoran za njihvo ispisivanje, sve priznao u MUP-u Srednjobosanskog kantona.

Faktor.ba

Povratka djece u učionice, u ovoj školskoj godini, najvjerojatnije neće biti, osim za maturante koji će dio završnih ispita polagati online, a dio u školama, potvrdio je ministar obrazovanja Srednjobosanskog kantona Bojan Domić.

– Uz stare ocjene, u instrukciji smo naveli da ostavljamo mogućnost online ocjenjivanja, koje se, naravno, malo drugačije vrednuje nego uobičajeno – rekao je Domić.

Govoreći o maturantima, istakao je da će oni završne radove poslati putem e-maila, dok će obrana radova biti u školama, sukladno propisanim mjerama zaštite.

– Kad su u pitanju njihovi pisani završni ispiti odlučili smo da to, ipak, bude u školama, naravno, uz propisanu distancu, dok će usmeni ispiti biti polagani online. Naravno, tamo gdje za to ima uvjeta, a tamo gdje nema ostavlja se mogućnost da to bude u školama. Također, za svu djecu koja, iz bilo kojeg razloga, ne mogu pristupiti pismenom ispitu, ostavlja se mogućnost da se nađe srednja ocjena iz prethodnih ocjena – naglasio je Domić.

Dodao je da će preuzimanje svjedožbi biti organizirano sukladno postojećim mjerama zaštite.

– Upis u srednje škole, bit će definiran slično kao za prvačiće, dakle uz evidentiranje putem e-maila. Sve ono što se može odložiti bit će odloženo i u većini škola neće biti potrebe da djeca dolaze do srpnja ili kolovoza – naglasio je on.

Domić je kazao da se, zbog rada na dokumentaciji, nastavnici vraćaju u škole u SBK.

Novum.ba

Piše: Prof. dr. Džemaludin LATIĆ (za INS.ba)

Sada kada je stala na kolosik koji vodi u europske integracije, Bosna i Hercegovina i njezino izparcelisano družtvo neminovno će ući u proces epohalnih promina. Među tim prominama naći će se i ona u njezinome jeziku, prije svega– u standardnojezičkoj normi toga jezika, ili: tih jezika – kako se oni tretiraju u državnom, federalnom i kantonalnim ustavima.

To stoga što slovo i duh povelja na kojima je utemeljena Europska unija kao i savremena sociolingvistika varijantnost (a ne homogenost!) vide kao temeljnu odliku jezičkih sistema. U najširem smislu, varijantnost odslikava duh savremenog svita Zapada: u konceptu demokratskog družtva, u postmodernoj Umjetnosti i Filosofiji..., di „sve što živi - i treba da živi“(V. Milošević), di svaka formai ideja (savremena filosofija naročito insistira na tzv. „starim idejama“ koje su u prošlom stoliću „prebrzo i nekritički odbačene“) koje su živile u prošlosti imaju pravo da se afirmišu i žive, da se nadograđuju i oplođavaju u savremenosti, itd.

Prema iztraživanjima najznačajnijih bosanskih historičara, paleografa, dijalektologa, lingvista, književnih historičara, historičara bh. kulture (N. Klaić, H. Kuna, M. Rizvić, M. Hadžijahić, I. Lovrenović, Dž. Jahić, S. Kadić i dr.), kao i inozemnih (Norvežanin Svein Mønnesland, na primjer) koji su nam poslužili u oblikovanju osnovnih teza za ovaj tekst, ikavski je „najstariji jezički idiom u Bosni i šire,“ „izvorni prirodni jezik prvih stanovnika Bosne slavenskog jezika – Slavenoilira, Bošnjana“ (Kadić u svojoj studijiBosanski jezik između lingvocida i lingvosuicida, Planjax, Tešanj, 2014.). Prema istom bos(a)nisti, a na temelju iztraživanja N. Klaić, prije svih drugih (v. njezinu Srednjovjekovnu Bosnu...,'Eminex', Zagreb, 2005.), Bošnjani su svoj ikavski jezik donili iz prapostojbine (di god ona bila) i na njemu, u 6. viku n.e., jezički slavenizirali preostale Ilire Bosne.

„Dokle god su doprli i gdje god su živili Bošnjaci (naslidnici „dobrih Bošnjana“ – op.a.), nosili su svoj ikavski jezik i govorili njime. A dokle se razprostirao, prostor na kojem su živili Bošnjaci obilježen je nekropolama stećaka, ekskluzivnim srednjovjekovnim bosanskim nadgrobnim spomenicima. Mapa tih nekropola...poklapa se u milimetar sa mapom srednjovjekovne bosanske države kralja Tvrtka (Bosansko kraljevstvo).“

O tome jeziku svidoči najstarije bosansko pismo zvano – kako Bog zapovida, jà kako drugčije- bosan(č)ica, kao i svi najstariji jezički spomenici nastali u Bosanskom kraljevstvu od sredine IX. vika do njegova pada 1463.g., posebno povelje njegovih vladara, počam od Bana Kulina, priko kralja Tvrtka do zadnjeg od njih – Stipana Tomaševića. Stari vokal i znak jat u starobosanskom jeziku – kako je uztvrdila (autorova) profesorica, pokojna Herta Kuna (v. njezin radO tekstovima na narodnom i crkvenoslavenskom jeziku: ćiriličkim, latiničkim i glagoljskim, u: Starija književnost, I, Sarajevo, 1974.) – imao je glasovnu vrijednost i, a ne ije ili je, kako su, za potrebe velikosrbskog pokreta, tvrdili Vuk Karadžić, reformator srbskog jezika, i njegovi epigoni. Njihove neutemeljene, čak apsurdne teze i danas guslaju svi srbski i hrvatski lingvisti i diplomati koji rade na rušenju Bosanske države.

Sada se postavlja pitanje: A šta bi sa tim bosanskim ikavskim jezikom, di se zagubi, ima li ga danas digod?

Jednostavno, od tada do danas bosanski ikavski jezik je postao amblem Bošnjaštva, po kome se njegovi govornici razlikuju od svih ostalih Slavena na Balkanskom poluotoku. Posebno njegov „princip haka“ (slovo h iz starobosanskog jezika kao i posuđenice iz orijentalnioh jezika) te njegov šćakavski izraz pa, u dobroj miri, i njegov originalni akcenatski sistem- sve to otkriva ovaj autohtoni narod pred njegovim progoniteljima. Sve su te odlike ovog jezika, kao i njegova cjelovita struktura, dva i po stolića protiravane i zatomljene kako kod Bošnjaka koji su živili i koji i danas žive iztočno od Drine, u tzv. srbijanskom i crnogorskom Sandžaku, u nekadašnjem Skadarskom pašaluku (većem dijelu današnje C. Gore), u iztočnoj Hercegovini, u iztočnoj i sjevernoj Bosni...

Krhotine toga jezika do danas su sačuvane u centralnoj i zapadnoj Bosni, a nigdi kao u Skopaljskoj dolini, u uskom polju koje se proteže od Jajca do Privora izpod Zec-planine, Vranice i Prokosa. Tim jezikom i danas govore muslimani i katolici koji od iskona ovde žive izmišano, s manjom pravoslavnom zajednicom oko Bugojna i dalje oko Kupresa i Glamoča pa sve do Varcar-Vakufa. Isto tako, ova lipa katoličko-muslimanska mišavina (tako nagrđena kad je se dofate politika i vojske!) živi u okolici Prozora, u Rami, na Šćitu, sve do Duvna i Hlivna.

Isti ikavsko-šćakavski izraz pronaći ćemo u bosanskoj alhamijado književnosti koja je nastala u ovom kraju (mislimo na Duvanjski arzuhal Mehmed-age Pruščanina, Arzuhal protiv Spore hadži Jusufa Livnjaka, Sehletul-vusul Omer-ef. Hume, koji je hodžao u Rami, i dr.). Izgleda, koliko pamti ovaj Božji rob, koji je odrastao s katoličkom dicom, razlike u govoru između muslimanskog i katoličkog stanovništva u Skopaljskoj dolini mogle bi se svesti na minimum: katolici su zadržali / ili priuzeli (?) afrikate č i dž, kojih kod muslimana nije bilo, a i danas su nestabilne u njihovom izgovoru ( kat.večera / musl. većera, čep/ćep...); katolici su bili manje privrženi „principu haka“ pa nismo sigurno da li su i oni, kao muslimani ovoga kraja, izgovarali: uvehlo, truhlo, ogluhlo, rahlo, holuja, hudovica, promaha, uho...; kod katolika je kruh, kod muslimana hlib (Matvejević u Mediteranskom brevijaru kaže da je ova imenica nastala od rimskog naziva za tor, pa odatle: hlivno – natoreno misto na kome uspivaju šenica, ječam i raž)...

P. S.

U svojim Pridvorcima, kad god u njih dojdem, gledam sliku svoga druga Muharema Gvozdena, koji je iz mejtefa otišo u vojsku, tadašnju JNA. Ubiše ga – nikad se nije saznalo ko! –u lito godine 1967-e , jal 68-e, na jugoslavensko- mađarskoj granici, u blizini Virovitice. Govornik bosanskog ikavskog jezika sve dok nije otišo iz Pridvoraca, rahmetli Muharem se uslikao na graničnom kamenu broj taj i taj, a na poleđini napisao:

Gvozden Muharem Šaljem vam sliku da se sećate mene kad sam bijo kod kuće da vidite babo i majka to je njima da vide sina kojem je poverena cela jugoslavija pa da se zafale Bogu što mirno spavati mogu uspomenu čuvaj kod kamena na granici iz čega se vidi kuda nas vodi zaborav, lingvocid i, manje-više nesvjesni lingvosuicidnad vlastitim jezikom!

INS.BA

Please publish modules in offcanvas position.